BANJALUKA – Za privredu i stanovnike RS 2012. biće godina izazova, što najbolje pokazuje podatak da je u privatnom sektoru RS na kraju septembra 2011. broj radnika za oko 8.000 manji nego u istom periodu prethodne godine, dok je taj broj u javnom sektoru povećan za 300. 
Navodi se to u najnovijem ekonomskom monitoru Udruženja ekonomista RS SWOT i dodaje da su privatna preduzeća u RS na kraju septembra zapošljavala oko 120.000 radnika, dok je u javnom sektoru bilo 70.458 zaposlenih.
– U RS su u septembru radila 237.923 lica, dok je u istom periodu 2010. bilo zaposleno 247.388. Dugoročnije gledano, pad zaposlenosti, prije svega u privatnim preduzećima, rezultiraće smanjenjem poreske osnovice, što dovodi do pada prihoda – navodi se u analizi i dodaje da je najveći broj zaposlenih u upravi i odbrani, te obaveznom socijalnom osiguranju, i to 22.550 radnika. Veliki broj ljudi zaposlen je i u oblasti obrazovanja – 20.152.
Kada je u pitanju Ekonomska politika za iduću godinu, u SWOT-u negativnom ocjenjuju odluku Vlade RS da ne prihvati prijedlog poslovne zajednice o vraćanju neoporezivog dijela ličnog dohotka do 250 KM, što bi, navode, bilo značajno, prije svega za zaposlene u prerađivačkoj industriji u kojoj prosječna plata iznosi skromne 572 KM.
– S druge strane, treba pozdraviti najavu Vlade RS da će izmijeniti Zakon o porezu na dobit u pravcu umanjenja poreske osnovice za iznos investicije preduzeća u proizvodnu opremu. S obzirom na to da RS u 2012. očekuje još nestabilniji period, imajući u vidu i spoljne uticaje krize evrozone i zahlađenje bankarskog kreditiranja, kao neminovnost se nameće povećanje podrške RS privredi kako bi izbjegla kolaps – ističe se u analizi.
Kao dobrodošlu pomoć malaksaloj privredi u SWOT-u ocjenjuju i izmjenu plata u sektoru javne uprave RS, kao i efikasnije upravljanje javnim preduzećima.
Ističu da je povećanjem poreza i doprinosa na plate trenutno došlo do povećanja prihoda, ali je dugoročno stvoren negativan uticaj na kreiranje novih radnih mjesta u privredi.
– Istovremeno, dodatno je stimulisano zapošljavanje na crno. Povećanje stopa poreza i doprinosa pojačalo je negativan efekat ekonomske krize na tržište rada, što je rezultovalo padom broja zaposlenih u RS – dodaje se u analizi.
Iako je BDP u drugom kvartalu 2011. godine, snažno predvođen ekspanzijom sektora vađenja ruda i kamena, porastao za 1,7 odsto, dinamika njegovog rasta daleko zaostaje za onom iz pretkriznog perioda.
Sve naglašenija kriza javnih dugova u SAD i zemljama EU, kao i usporavanje ekonomskog rasta, upozoravaju na mogući nadolazak drugog talase krize.
– U okolnostima kada domaća ekonomija još osjeća posljedice globalne ekonomske erozije, poput visoke nezaposlenosti, neravnomjernog industrijskog oporavka i budžetskih debalansa eskalacija novog talasa krize dodatno bi pogoršala ukupna društveno-ekonomska kretanja u RS – navode u SWOT-u.
Investicije
U analizi SWOT-a navodi se da je u prethodnom periodu izostao značajniji priliv stranih ulaganja, tako da su strane direktne investicije u prvom polugodištu 2011. godine iznosile svega 65 miliona KM ili 19,5 odsto manje u odnosu na isti period 2010. godine.
– Stanje i perspektive poslovnog ambijenta predstavljaju jednu od primarnih odrednica atraktivnosti ekonomije za nova ulaganja. Na ovogodišnjoj Forbsovoj listi zemalja prema uslovima poslovanja, među 134 zemlje BiH se pozicionirala na 84. poziciji, a od zemalja u regionu iza nje se nalazi samo Srbija, na 93. poziciji – ističe se u analizi.
