MMF ocijenjuje i da je dobrim sprovođenjem ekonomskih programa moguće izbjeći rizike koji bi mogli da negativno utiču na oporavak.

Sa sastanka je poslata poruka da je neophodno učiniti sve u cilju bržeg privrednog rasta, koji bi umanjio još uvijek visoku nezaposlenost.

Direktorka MMF-a Kristin Lagard je poslije sastanka novinarima rekla da je svijet prošao kroz dužu ekonomsku „katastrofu“ ali da se sada kreće u pravcu privrednog rasta.

„Naš osnovni zajednički cilj i dalje je kreiranje dinamične, održive, balansirane ekonomije, sa velikim mogućnostima zapošljavanja“, navedeno je u saopštenju MMF-a.

MMF je uputio kritike SAD zato što Kongres još uvijek nije ratifikovao nacrt reforme MMF-a.

Nove reforme MMF-a usvojene 2010. godine, predviđaju bolju zastupljenost zemalja u razvoju, kao i veću ulogu u odlučivanju pojedinih velikih članica poput Kine i Brazila. Reforma se odnosi i na način finansiranja MMF-a.

Ministar finansija Singapura i predsjednik odbora MMF-a Tarman Šanmugaratnam rekao je da bi zbog kašnjenja američkog Kongresa sa ratifikuje nacrt reforme, svijet mogao da postane „manje bezbijedno mjesto“.

Ministri finansija članica Grupe 20 (G20) dali su SAD rok da do kraja godine ratifikuju nacrt reforme MMF-a i zaprijetili da će u protivnom nastaviti rad bez SAD.

Evropa kontroliše oko 32 odsto glasova u Upravnom odboru MMF, dok SAD imaju 17 odsto. S druge strane Kina, koja je druga najveća ekonomska sila u svijetu, ima samo četiri odsto glasova, što stvara veliku disproporciju.

SAD su, međutim, početkom godine usvojile novi zakon o finansiranju koji ne predviđa finansiranje neophodno za reformu upravljanja u MMF-u. Američki Kongres odbija da ratifikuje dokument, ocijenjujući da bi te reforme skupo koštale SAD, dok Vašington traži načina da smanji deficit.

MMF je najveća svjetska finansijska institucija koja broji 187 članica, a budžet za zajmove državama iznosi 395 milijardi dolara.