Jedna Novosađanka želela je da zna “kako može da provjeri da li je na crnoj listi za kredit”, nakon što je odbijena za isti – a nije joj bilo jasno zašto. Da li ste čuli za ovaj pojam i šta on zapravo znači?

Naime, nikome nije drago kada ga obavijeste da je odbijen za kredit, a pogotovo ako mu nije jasno šta je razlog za to. Ipak, da biste izbjegli ovaj stres, već sami možete provjeriti da li ste podobni kandidat za odobrenje, evo i kako.

“Crna lista” nije ništa drugo nego lista klijenata za koje banka smatra da iz nekog razloga neće moći da isplate kredit za koji su podnijeli zahtjev. Obično, banke vas pitaju kolika vam je zarada, imate li već neki kredit, koliki su vam troškovi, ali vam i traži saglasnost da sve ove podatke provjeri sa Kreditnim biroom.

Upravo, to i vi sami možete da uradite i unaprijed vidite sve informacije – i izbjegnete neprijatnosti ukoliko dobijete negativan odgovor, a znate da je sve u redu.

Kako možete da tražite izvještaj Kreditnog biroa?
Zahtjev za izdavanje Ličnog izvještaja građani mogu podnijeti kod bilo koje banke ili kod Kreditnog biroa i on će im biti dostavljen na način koji oni sami odrede (faksom, mejlom, poštom).

Takođe, građanima je omogućeno i preuzimanje Ličnog izvještaja u prostorijama Kreditnog biroa, kao i elektronskim putem preko Portala KB (www.kreditnibiro.com).

Šta sadrži izvještaj?
Za fizička lica izvještaj Kreditnog biroa sadrži podatke o:

– Tekućim obavezama, kao što su obaveze po osnovu kredita, lizing ugovora, tekućih računa, debitnim i kreditnim karticama i aktiviranim jemstvima;

– Potencijalnim obavezama, kao što su podaci o odobrenim pozajmicama po tekućim računima i datim jemstvima (žirantima) po kreditima drugih građana, pravnih lica i preduzetničkih radnji;

– Neurednosti u izmirivanju dospjelih obaveza koja uključuju iznos i vrijeme trajanja neizmirene obaveze.

Da li se izvještaj plaća?
Prvi Lični izvještaj koji građani preuzmu u toku kalendarske godine je besplatan, dok se ostali plaćaju po standardnoj tarifi naknada za usluge Kreditnog biroa.

Šta ako su podaci pogrešni?
Naime, banke su te koje stavljaju podatke na raspolaganje sistemu Kreditnog biroa i to isključivo na osnovu pisane saglasnosti lica na koga se podaci odnose. Samim tim u slučaju da je unijet pogrešan podatak o obavezama građana kod banaka i drugih pružalaca usluga, predviđena je mogućnost reklamacije koja se podnosi na Zahtjevu za ispravku-dopunu, koji se dobija pri izdavanju Ličnog izvještaja navode iz Kreditnog biroa.

Zahtjev za izmjenu podatka podnosi se na obradu i rješavanje reklamacije banci odnosno drugoj članici Kreditnog biroa, na koju se navedeni podatak i odnosi.

Predviđeni maksimalni rok za ispravku podatka je 15 dana, ali se u praksi ove izmjene vrše najčešće u roku od 1-2 radna dana, ukoliko je zahtjev opravdan, prenosi “Telegram”.