NJUJORK – Plate čelnika 104 najveće američke kompanije iz sastava berzovnog indeksa S&P 500 prošle su godine porasle gotovo sedam posto i našle se na najvišem nivou od kraja ekonomske krize.
Prema analizi Wall Street Journala, prosječna plata predsjednika Uprave velike američke kompanije iznosila je lani 11,5 miliona dolara. Rezultat analize pokazuje kako je godišnji pad na 10,8 miliona dolara zabilježen 2015. bio izuzetak u višegodišnjem trendu rasta plata vrhunskih menadžera.
Rasli bonusi u akcijama
Osim toga, vidljivo je da je lani dvostruko više kompanija povisilo svojim čelnicima platu od onih koje su se odlučile na rezanje. Povišice su uglavnom u direktnoj vezi s oporavkom profitabilnosti, ali i indirektnoj vezi sa stanjem na berzama. Naime, cijene akcija na rekordnim visinama odrazile su se i na plate s obzirom da je većina povišica isplaćena kroz pakete akcija ili opcija na akcije. Dok su isplate bonusa u gotovini u prosjeku pale 1,4 posto, bonusi u akcijama uvećani su 7,4 posto, a u opcijama tri posto, pokazuje analiza Džona Roea iz Institutional Shareholder Servicesa.
"Ako je ikad postojala dobra godina za plate izvršnih direktora, to je bila 2016. godina", komentariše Dejvid Jermack, profesor finansija na njujorškoj poslovnoj školi Stern. S druge strane, rast cijena dionica uz isplate dividendi takođe su imali uticaja s obzirom da akcionari na skupštinama odobravaju bonuse i povišice menadžerima. David Jermak ističe kako je glasanje akcionara o platama nagnalo upravne odbore da "naprave svoju domaću zadaću" uslijed vezanja plaća za poslovne rezultate.
Povrat dioničarima 17 posto
Kompanije iz analize WSJ-a ostvarile su prosječni godišnji povrat dioničarima (rast cijene dionice i isplaćene dividende) od 17 posto. Radi se o značajnom skoku s obzirom da je 2015. zabilježen povrat od 4,5 posto. Među direktorima koji nisu iskusili lanjske povišice valja spomenuti šefove General Electrica (GE) i Applea. Tako je Jeffu Immeltu iz GE-a plaća srezana za 35 posto na 21,3 milijuna dolara. Kako je Immelt pojasnio u godišnjem obraćanjuakcionarima, to je dijelom razlog niske cijene nafte koja se negativno odrazila na zaradu kompanije od usluga naftnom sektoru. Timu Cuku, izvršnom direktoru Applea, plata je snižena 15 posto na 8,7 miliona dolara. Uzrok Cukovim manjim primanjima leži u neispunjavanju prodajnih ciljeva i operativne dobiti uslijed lanjskog pada prodaje iPhonea, glavnog generatora Appleovih prihoda.
Međutim, Cuku bi ova godina mogla biti mnogo bolja s obzirom na oporavak poslovanja i akcija na rekordnim cjenovnim nivoima. Zanimljivo je da je velik skok plata zabilježen u kompanijama koje su u svojevrsnoj tranziciji. Tako je Aleksu Molinaroliju iz Johnson Controlsa koji je izdvojio profitabilni biznis s autodijelovima plata skočila s 21,7 miliona dolara iz 2015. na 46,4 miliona dolara. Plata je udvostručena i Margaret Vhitman iz Hewlett Packard Enterprisea nastalim razdvajanjem Hewlett Packarda krajem 2015. godine na dvije kompanije.
(Poslovni.hr)
