SARAJEVO – Savjet ministara BiH razmotrio je danas i usvojio Informaciju o fiskalnoj održivosti za Bosnu i Hercegovinu, koju je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

Bosna i Hercegovina, u poređenju sa drugim tranzicijskim zemljama, ima umjerenu zaduženost, odnosno nivo javnog duga u iznosu 34,7% BDP-a, što predstavlja održiv nivo duga.

Osim toga, posljednjih godina sektor opšte vlade bilježi budžetske suficite, pa je i sa ovog stanovišta održiva fiskalna politika Bosne i Hercegovine.

Ostvareni suficit i održiv nivo javnog duga doveli su do još jednog povoljnog pokazatelja održivosti, a to je smanjenje potrebe za finansiranjem.

“Ono što bi se moglo identifikovati kao potencijalni rizik za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine u srednjem roku jesu: ekonomski rast, budžetski bilans, povećanje udjela direktnog duga entiteta u ukupnom vanjskom dugu, povećanje servisa javnog duga, a naročito unutrašnjeg, kamatno opterećenje, kamatne stope, rizici deviznog kursa, rizik refinansiranja, ali i kreditni rejting”, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH, nakon sjednice.

Savjet ministara BiH upoznat je i sa Informacijom o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – juni 2019. godine u kojoj se procjenjuje da je Bosna i Hercegovina ostvarila ekonomski rast od 2,3%.

Usporavanje ekonomskog rasta u odnosu na prethodnu godinu u velikoj mjeri posljedica je slabljenja ekonomskih kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju, prvenstveno u zemljama Evropske unije.

Nastavljen je rast zaposlenih, i u junu ove godine prosječan broj zaposlenih iznosio je 815,7 hiljada, što je porast za 2,3% u odnosu na isti period prošle godine.

Za prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno je 9,1 milijardu javnih prihoda, što je za 4,7%  više u odnosu na isti period prethodne godine.  (Swot)