Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput i dodao da su još prije dvije godine pokrenuli priču o finansijskom opismenjavanju.
– Dio sredstava iz našeg budžeta je usmjeren na finansijsko opismenjavanje građana i privrednika – kazao je Šuput i dodao da kroz edukativne spotove, digitalne kanale, marketing, ali i učešćem u školama, pokušavaju građanima približiti pojmove u finansijama.
GLAS: Koje su buduće aktivnosti na polju finansijskog opismenjavanja, posebno u kontekstu digitalizacije i sve veće uloge elektronskog novca?
ŠUPUT: Novi zakon o bankama, koji stiže iduće godine, biće jedna od naših glavnih preokupacija. Planiramo još više pažnje posvetiti digitalizaciji i finansijskom opismenjavanju, ali i pojačati saradnju sa srednjim školama u Srpskoj. Pozvaćemo sve iz bankarskog sektora da zajedničkim snagama finansijsku pismenost podignemo na viši nivo, a akcenat ćemo staviti na mala i srednja preduzeća koja bi trebalo da obrate više pažnje prilikom zaduživanja, odnosno na euribor, kamatne stope i slično.
GLAS: Ove godine donesen je Zakon o elektronskom novcu. Koji je njegov značaj za razvoj finansijskog sektora i kako će uticati na građane i privredu?
ŠUPUT: To je jedan od prvih koraka ka novim servisima, takozvanom elektronskom novcu, koji će se izdavati kao elektronski zapis ili u vidu kartice te će korisnicima biti dostupan 24 sata u 365 dana. Elektronskim novcem moći će se kupovati, a dopunjavaće se na tačno predviđenim mjestima širom Srpske, a možda i FBiH. Primjera radi, u Hrvatskoj na svakoj benzinskoj pumpi, kiosku i u prodavnici može da se dopuni ili kupi elektronski novac, koji građani mogu da pošalju bilo kome, da plaćaju robu i usluge. Mi ćemo kao regulatori izdavati licence i već postoji veliko interesovanje. Sigurno je da će, kada sve to počne, izdavaoci imati mnogo posla, jer je neophodan i marketing te edukacija ljudi, a mi smo tu da nadziremo i dajemo neku vrstu sigurnosti korisnicima u smisli da je njihov novac bezbjedan u tom obliku.
GLAS: Koji su glavni izazovi u implementaciji elektronskog novca i kako Agencija planira da ih prevaziđe?
ŠUPUT: Probijanje na tržištu biće najveći izazov. Biće neophodno sklopiti veliki broj ugovora sa pružaocima, odnosno sa onima koji će biti produžena ruka izdavalaca elektronskog novca. Takođe, jedan od izazova sigurno će biti i sticanje povjerenja. Za mlađe generacije ne vidim da će biti problem, oni već znaju šta je to i možda već koriste neke vidove elektronskog novca. Međutim, za nas će biti sigurno izazov, jer je nešto novo, pogotovo kad je riječ o nadzoru i kontroli tih institucija i izdavalaca. Naš zadatak je da vodimo računa da ne bude zloupotreba, jer elektronski novac ne smije da se koristi u druge svrhe.
GLAS: Kakvu zaštitu zakon pruža korisnicima elektronskog novca, posebno kada je riječ o sigurnosti transakcija i zaštiti ličnih podataka?
ŠUPUT: Zakon i naša podzakonska akta su vrlo jasni, novac korisnika je siguran, on je na posebnom izdvojenom računu u banci i ne podliježe bilo kakvim blokadama. Korisnici svoj novac mogu da vrate kad god žele, čak i ako istekne trajanje elektronskog novca koji ima svoj rok. Agencija će, što je veoma važno, provjeravati IT sigurnost kompanija koje izdaju elektronski novac.
ESG standard
GLAS: Kako vidite ulogu ESG standarda u razvoju bankarskog sektora Srpske i koliko su naše banke trenutno usklađene s ovim principima?
ŠUPUT: ESG standard je trend koji je došao iz Evropske unije, koji bi trebalo da se implementira u svim sferama života pa samim tim i u finansijama. Pratićemo evropske direktive, a prošle godine smo propisali smjernice u kojem pravcu bi banke trebalo da se kretaju i ponašaju o pitanju ESG-a. Nakon tih smjernica na redu su podzakonski akti koji će definisati kako se banka mora kretati u ESG-u. Postoji mnogo nepoznanica, ne samo kod nas, nego u EU.
