SARAJEVO – Banke u BiH koje su plasirale kredite vezane za švajcarski franak trebalo bi da fiksiraju kurs KM u odnosu na švajcarsku valutu na nivou koji je bio na kraju prošle godine, preporuka je Stalnog odbora za finansijsku stabilnost u BiH.

To tijelo, koje okuplja predstavnike monetarnih i finansijskih institucija u BiH, pod predsjedavanjem guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića, je na vanrednoj sjednici u Sarajevu usvojilo preporuke za fiksiranje kursa domaće valute na nivou od 1,5678 KM za jedan CHF, što je za 13,6 feninga manje u odnosu na današnji zvanični kurs.

Stalni odbor za finansijsku stabilnost, pod pritiskom javnosti, predlaže da se razlika do stvarnog kursa KM obračunava i posebno evidentira (takozvani balon) s kamatnom stopom koja će biti definisana u dogovoru s bankama.

Banke su, takođe, pozvane da razmotre mogućnost smanjenja kamatne stope za stambene kredite vezane za "švajcarac".

"Otplata balon kredita bi slijedila nakon otplate glavnog kredita, a najduže na rok od pet godina. Agencijama za bankarstvo je preporučeno da se tako reugovoreni krediti klasifikuju kao zdrava aktiva, dok se entitetskim ministarstvima finansija preporučuje da izmijene entitetske zakone o deviznom poslovanju, član 5, kojima bi se devizna klauzula dozvolila u vezivanju samo za evro zbog valutnog odbora u BiH i zbog zaštite klijenata", saopšteno je nakon sjednice Odbora.

Ministarstvima finansija RS i FBiH takođe je preporučeno da izmijene zakone o deviznom poslovanju i dozvole gotovinsko plaćanje evrima ukoliko se dvije strane dogovore, ocjenjujući da bi to olakšalo gotovinski promet klijentima, stranim turistima i drugima.

Kako je istaknuto, svi učesnici sastanka (banke, ministarstva i agencije za bankarstvo) treba do 25. avgusta da se odrede o prihvatljivosti prepuruka, za kada je u Banjaluci zakazan novi sastanak Stalnog odbora za finansijsku stabilnost.

Korisnici kredita vezanih za franak izrazili su zadovoljstvo što su nadležne institucije konačno preduzele nešto da im olakšaju otplatu rata kredita koje su značajno veće u odnosu na period kada su podigli zajam.

"Teško je odmah izračunati šta nam se zapravo nudi, ali se nadam da će to biti u našu korist, mada me ne bi čudilo da opet budemo izigrani, kao i kada smo podizali kredite, prilikom čega su nas službenici uvjeravali da je franak stabilna valuta", kazao je Goran K. iz Banjaluke, koji je podigao kredit od 65.000 KM.

Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, koji je prisustvovao sastanku Odbora, kazao je za "Nezavisne" da su svi učesnici pokazali volju za rješenje problema koje tišti jedan broj građana. On nije želio iznositi stav Udruženja u vezi s navedenim preporukama, ističući da je ključno kako će se o tome izjasniti jedna bankarska grupacija u BiH koje je plasirala gro kredita vezanih za franak.

"Na toj grupaciji je da da svoj stav, jer se radi o stvarima koje duboko zadiru u materijalni status banaka i odnos s klijentima", kazao je Mišić.

Prema podacima agencija za bankarstvo, pravna i fizička lica u BiH su podigla ukupno 672,7 miliona KM kredita izraženih u švajcarskim francima.

Govor brojki

Uprkos tome što se u javnosti stvorila slika da su korisnici kredita u francima u velikom minusu u odnosu na one koji su se zaduživali u evrima, kumulativni petogodišnji podaci govore suprotno.

Marijana Milić, glavni ekonomista Hypo banke u BiH, navela je primjer kredita od 50.000 KM koji je plasiran 2006. godine s rokom otplate od 15 godina. Jedan je indeksiran u evrima s tadašnjom kamatnom stopom od 9,7 odsto, a drugi u švajcarskom franku s kamatom od 6,75 odsto, zbog koje su se vjerovatno mnogi i odlučili za uzimanje tog zajma.

"Kumulativni plaćeni iznos kredita plasiranog u evrima od 2006. do avgusta ove godine iznosi 32.302 KM, dok isti taj iznos za plasirani kredit s indeksacijom u CHF-u iznosi 26.447 KM. Naravno sada se postavlja pitanje ostatka duga i vrijednosti istog, ali i on svakako zavisi od kretanja CHF-a na tržištu", navela je Milićeva.