BANJALUKA – Tržište kapitala u BiH za devet mjeseci ove godine bilježi nastavak pada vrijednosti akcija kompanija, s tim da je na Banjalučkoj berzi u trećem kvartalu primjetan blagi oporavak za koji analitičari smatraju da je, ipak, jednokratnog karaktera. 
Prosječna vrijednost najlikvidnijih akcija na Sarajevskoj berzi, izražena kroz indeks SASX-10, u periodu januar – septembar pala je za 15,1 odsto u odnosu na kraj prošle godine, dok amplituda indeksa BIRS Banjalučke berze istovremeno bilježi silazak za 13,5 odsto.
Posmatrajući zadnje tromjesečje obračunskog perioda, na tržištu kapitala RS je došlo do blagog rasta glavnog indeksa od 4,1 odsto, dok FBiH bilježi identičan procenat samo u suprotnom, silaznom smjeru.
Da negativne tendencije u 2010. godini nisu specifične samo za naše tržište, već da je riječ o širem trendu, potvrđuje podatak da je sve berze sa prostora bivše Jugoslavije, nakon lanjskih pokazatelja oporavka, ponovo zahvatio pesimizam, s tim da je njegov intenzitet različit.
Vladan Jović, direktor banjalučkog Društva za upravljanje investicionim fondovima VIB, kazao je da ova godina nije, kako su neki očekivali, donijela pozitivan preokret na domaćem berzanskom tržištu.
Podsjećajući da su se u drugoj polovini 2009. pojavili znakovi koji su probudili nadu da će, poslije višegodišnje krize, doći do oporavka bh. tržišta, Jović je kazao da je to “presječeno” ulaskom Grčke u dužničku krizu koja je zabrinula čitavu Evropu.
“Naše tržište zavisi od inostrane tražnje za akcijama, a kriza u Grčkoj je uticala da investitori ponovo postanu suzdržani iščekujući razvoj događaja. Kako na našem tržištu nema jake domaće tražnje da očuva likvidnost, sve je stalo, i zato i u 2010. bilježimo dalji pad cijena akcija”, kaže Jović.
Blagu “zelenu plimu” u zadnjem kvartalu na Banjalučkoj berzi Jović obrazlože rastom cijena akcija “Telekoma Srpske” podstaknutog isplatom dividende, a ne opštim trendom, zbog čega i ne smatra da je to dugotrajnog karaktera.
Nešto bolja devetomjesečna kretanja u odnosu na BiH bilježe se na hrvatskom tržištu kapitala koje ima prosječan pad cijena akcija, izražen kroz indeks Crobex, za “samo” 4,4 odsto, crnogorskoj NEX berzi čiji je glavni indeks NEX20 pao za pet procenata i srpskom tržištu (Belex-15) sa padom od 6,5 odsto.
“Za razliku od BiH, u Srbiji i Hrvatskoj postoje relativno jaki domaći igrači poput penzijskih i većih investicionih fondova koji podstiču stranu kupovnu”, ukazuje Jović.
Sa snažnijim padom cijena akcija kompanija u 2010. suočava se Slovenija, čiji je nedavno ugašeni indeks LJSE u devet mjeseci bio spušten za 19,1 odsto. Na samom regionalnom dnu smještene su Makedonska berza, čiji je indeks MBI-10 od januara do septembra doživio pad za 24,3 odsto i podgorička Montenegro berza s padom indeksa MOSTE za 24,2 odsto.
