BANJALUKA – Slovenija i Srbija imaju rok od godinu dana da isplate stare devizne štediše u BiH, tako da isplatu neće moći otegnuti na šest-sedam godina, kako su najavili slovenački mediji, tvrde u Udruženju građana za povrat stare devizne štednje u BiH.

Svetozar Nišić, predsjednik tog udruženja, kaže da u presudi jasno stoji da ukoliko se ne isplati štednja za godinu dana, već po prvom danu kašnjenja će svakom štediši pored nakamatanog duga morati da plate i po 4.000 evra na ime nematerijalne štete.

Nišić je naglasio da je presuda iz Strazbura konačna i obavezujuća, a rok isplate novca je godinu dana, dodajući da će izvršenje biti pod strogim nadzorom Savjeta Evrope.

On je naglasio da je pitanje modaliteta buduće isplate štedišama u sigurnim rukama advokatskog tima iz Minhena, uz čiju su pomoć u Strazburu izvojevali pobjedu u sporu sa slovenačkom Ljubljanskom bankom i Invest bankom iz Srbije.

"Naših 16 advokata iz minhenske kancelarije već je poslalo zahtjev Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH da sa Slovenijom i Srbijom pod hitno nađu način na koji će u narednih godinu dana štedišama biti isplaćen novac", rekao je on.

Nišić je podsjetio kako je zaključno sa 1991. godinom u BiH ostalo 125.000 štediša kojima je Ljubljanska banka tada dugovala 185 miliona američkih dolara i 40.000 štediša kojima je Invest banka iz Srbije dugovala 94,3 miliona dolara.

"Sada će prema posljednjoj pravosnažnoj presudi Suda u Strazburu Slovenija i Srbija morati tretirati štednju koju duguju prema bh. štedišama kao što su to uradili prema svojima, preciznije govoreći, Srbija mora da isplati štednju sa dva odsto, a Slovenija sa pet odsto kamate", rekao je on.

On je podvukao da u konačnici ovo znači da će ove dvije zemlje bh. štedišama morati da isplate više od milijardu KM.

"Na njihovu žalost, sve vrijeme nakon rata Slovenija i Srbija nisu pristajale da naprave nikakav vid kompromisa s nama i u potpunosti su nas ignorisali. Uopšte i ni na koji način nas nisu htjeli uvažiti kao klijente njihovih banaka, a pitanje dugovanja prema nama uporno su htjeli staviti u okvire sukcesije između zemalja bivše Jugoslavije. Podmetanje pitanja sukcesije Međunarodni sud im nije dopustio, jer se ono bavi isključivo pitanjima državne, a nikako privatne imovine, tako da smo pravdu konačno dočekali", objasnio je Nišić.

Amila Omersoftić, predsjednik Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, takođe je istakla da je zadovoljna presudom, ali je dodala da su u ovom udruženju zasad jedino zabrinuti zbog pojma "verifikacije" koji se u njoj navodi.

"Štediše u BiH imaju ružno iskustvo o pitanju 'verifikacije', jer se Vlada FBiH poigrava s ljudima prisiljavajući ih na duge sudske postupke u kojima ne mogu dobiti sudsku zaštitu, da bi poslije pet-šest godina iscrpnih bitki na bh. sudovima aplicirali na Sudu u Strazburu, gdje je pitanje da li će uopće dobiti rješenje za deset godina", kazala je Omersoftićeva.

Štediše u BiH, koje su nakon 23 godine dočekale pravdu u Strazburu, kažu da ipak neće moći povjerovati u nju dok im novac ne legne na račine.

Banjalučanin Miomir Kurušić, čiji je otac Boro u Ljubljanskoj banci prije rata uštedio teško zarađenih 100.000 njemačkih maraka, nam kaže da mu je najviše zbog njegovog oca drago što je živ dočekao konačnu presudu donesenu u Strazburu.

"Ipak, moram istaći da su sve štediše previše puta prevarene, tako da u to da je ova presuda zaista stvarnost nećemo moći povjerovati dok ne vidimo novac", kaže on.

Kurušić kaže da je njegov otac Boro 30 godina radio teške poslove u inostranstvu i sve te godine je izdvajao novac štedeći za bolju budućnost porodice.

"Sve te godine smo ga viđali samo jednom godišnje. Najveći dio ušteđenog novca je čuvao u Ljubljanskoj banci i Jugobanci. Sve ove godine, taj novac je tretiran kao mrtav kapital i nismo od države Slovenije dobili nijednu marku. Računamo da bi uz minimalnu kamatu od pet odsto sada trebalo da bude isplaćeno duplo više nego u odnosu na cifru koju je moj otac uštedio", kaže on.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista RS – SWOT, istakao je da mu je drago zbog toga što je Sud u Strazburu sasvim očekivano donio presudu u korist štediša iz BiH, te dodao kako se nada da će u razumnom roku taj novac biti i isplaćen.

"Banke i sudovi Srbije i BiH već godinama nisu tretirali štediše iz BiH na isti način kao one koji su građani tih zemalja. To je bio više nego očit primjer diskriminacije", rekao je Đogo.

On je dodao da će sasvim sigurno u priči o isplati novca bh. štedišama Slovenija i Srbija odugovlačiti, jer budžetsko stanje nijedne od ove dvije države nije sjajno.

"Novac će biti isplaćen, ali će i Slovenija i Srbija sasvim sigurno tražiti mehanizme da isplatu odgode, tako da nisam optimista da će taj novac brzo završiti u rukama građana, a pogotovo zbog činjenice da su zatezne kamate sasvim sigurno premašile iznose glavnica", rekao je on.

Slovenački mediji pišu da će štediše Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj morati da čekaju više godina da dođu do svojih uloga i nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio da je Slovenija odgovorna za vraćanje njihovih deviznih depozita i da to nije sukcesijsko pitanje, pišu slovenački mediji.

Slovenija u takozvanom „sukcesijskom fondu“, koji je stvoren kao rezerva za takva potraživanja, ima 80 miliona evra, dok glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH sa 1991. godinom iznosi 250 miliona evra, a zajedno s kamatama 500 miliona evra, pa presuda predstavlja veliki finansijski udarac za Sloveniju, piše „Delo“.

Ako u mehanizmu za štediše iz Hrvatske i BiH bude primijenjen model kojim su isplaćene slovenske štediše, to bi značilo da bi najprije bile isplaćene štediše s manjim potraživanjima do 500 evra, dok bi ostali bili isplaćeni tokom pet godina, u deset rata. Prema tom scenariju, sve štediše bile bi isplaćene posredstvom slovenačkih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam godina, navodi list.

Ljubljanski „Dnevnik“ navodi da će Slovenija morati da Savjetu Evrope predstavi plan za primjenu presude, nakon čega će odbor ministara Savjeta od Slovenije moći zatražiti i dopune.

Tek nakon toga uslijediće poseban zakon u kojem će biti određen konačni rok za ispunjenje svih opravdanih zahtjeva štediša, navodi list, te dodaje da će njime biti određen i rok u kojem štediše moraju dostaviti zahtjeve. Između ostalih, biće traženi dokumenti o identitetu i originalne knjižice Ljubljanske banke, što bi mogao biti problem kod štediša iz BiH, piše list.

„Dnevnik“ navodi da presuda iz Strazbura otvara „Pandorinu kutiju“ neriješenih sukcesijskih problema.

„Raspad države je tako poseban događaj da ga je nemoguće tumačiti samo sa stanovišta građansko-pravnih odnosa“, rekao je Mitja Gaspari, koji je u vrijeme prebacivanja aktive „stare“ Ljubljanske banke na Novu ljubljansku banku bio ministar finansija, te dodao da su i podružnice Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama imale svoju imovinu i potraživanja, ali da se „sada o tome ne govori“.

„Dnevnik“ navodi da bi i Slovenija mogla pokrenuti postupak pred sudom u Strazburu u vezi sa potraživanjama nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb, jer su neki sudski postupci njenih tužbi o tom pitanju u Hrvatskoj prošli sve sudske instance, pa i Ustavni sud. (Agencije)