BANJALUKA – BiH je ostala jedina država u regionu koja još nije ugovorila bescarinski promet robe sa zemljama Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) nakon što je takav sporazum nedavno zaključila i Crna Gora. 
Zvaničnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH do sada su održali tri runde pregovora sa predstavnicima EFTA i država članica – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom, nakon kojih je ostao mali broj neusaglašenih pitanja.
U septembru je ostvaren napredak u pregovorima po pitanju pristupa tržištu industrijskih proizvoda, ribljih proizvoda, te baznih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda. Međutim, konačan tekst sporazuma o slobodnoj trgovini sa EFTA još nije usvojen, a samim tim niti utvrđen datum njegove primjene, nakon neophodne ratifikacije u svim članicama.
Duljko Hasić, stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, pozvao je juče nadležne institucije da ubrzaju usaglašavanja sa predstavnicima EFTA, izražavajući razočaranje što naša zemlje i u ovoj oblasti kasni za susjedima.
Sve zemlje u regionu već su potpisale sporazume o bescarinskom prometu sa EFTA, a zadnja je to 14. novembra uradila Crna Gora, ugovarajući 1. jul 2012. kao datum od kada teče puna primjena sporazuma kojim su dobili atraktivno tržište sa 13 miliona potrošača.
Upozoravajući da će BiH ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju sredinom 2013. najvjerovatnije izgubiti to značajno tržište za proizvode životinjskog porijekla, on kaže da vlasti moraju tražiti alternativna tržišta.
"Sporazum sa EFTA ne samo da bi omogućio slobodan plasman domaće robe na tržišta Švajcarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna, već i uticao na povećanje konkurentske sposobnosti domaće privrede i stvorio uslove za rast direktnih stranih investicija u BiH", istakao je Hasić.
Najveći spoljnotrgovinski partner BiH iz zemalja EFTA je Švajcarska s kojom smo samo u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili razmjenu robe u vrijednosti većoj od 1,1 milijardu KM, ali uz deficit od čak 881 milion KM, odnosno pokrivenost uvoza izvozom od svega 13 odsto.
Hasić stoga ukazuje na potrebu da se u budućem sporazumu sa EFTA propišu zaštitni mehanizmi, poput asimetrije u liberalizaciji koja bi podrazumijevala momentalno otvaranje tržišta zemalja te asocijacije, a postepeno bh. tržišta za robu iz članica EFTA.
Komentar nadležnih u resornom ministarstvu juče nismo uspjeli dobiti, ali su ranije potvrdili da to jeste predmet pregovora, napominjući da će trgovina osnovnim poljoprivrednim proizvodima biti ugovorena u ograničenom obimu i regulisana pojedinačnim ugovorima sa svakom članicom EFTA s obzirom na to da to evropsko udruženje nema zajedničku poljoprivrednu politiku.
Sporazum o slobodnoj trgovini, uključujući njegove anekse i protokole, obuhvatio bi, između ostalog, trgovinu robom uključujući industrijske proizvode, ribu i ostale morske proizvode, te prerađene poljoprivredne proizvode, zaštitu prava intelektualnog vlasništva, investicije, usluge i javne nabavke, pitanja trgovine i održivog razvoja.
U zemlje EFTA izvozimo odjeću i namještaj
BiH je tržište Švajcarske proteklih godina najviše snabdijevala pletenom odjećom i odjevnim dodacima, zatim, namještajem i posteljinom, oružjem i municijom, drvetom, te plastikom i plastičnim proizvodima.
Norveška je, pored namještaja i posteljine, iz BiH dosta uvozila željeznih i čeličnih proizvoda, te obuće, dok je izvoz na Island i u Lihtenštajn bio beznačajan.
