NJUJORK – Odluka bugarske vlade da zaustavi gradnju gasovoda Južni tok naškodiće ugledu ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali će ovaj važan energetski projekat na kraju vjerovatno biti ostvaren, ocjenjuje američka agencija Bloomberg.

U tekstu pod naslovom "Obustavljanje gradnje Južnog toka naškodiće Putinu", novinar Bloomberga Leonid Beršinski piše da ne treba prihvatiti kao istinite tvrdnje prema kojima se Evropska unija boji negativnih posljedica u slučaju uvođenja oštrijih sankcija Rusiji i da zbog toga praktično ništa ne čini da pomogne ugroženoj Ukrajini, koja i dalje suštinski zavisi od isporuka ruskog gasa.

Kao dokaz da EU, ipak, u praksi pokazuje solidarnost sa Ukrajinom, Bloomberg navodi i svježu odluku bugarske vlade da, pod direktnim pritiskom Vašingtona, ali i Brisela, zamrzne izgradnju Južnog toka, koji za Rusiju ima strateški značaj u svjetlu namjere Moskve da pomoću tog gasovoda svede na minimum zavisnost u daljim isporukama plavičastog goriva do evropskih kupaca kroz ukrajinske cjevovode.

Južni tok će se, vjerovatno, na kraju izgraditi. Ali, odlaganje njegove gradnje poslije odluke bugarske vlade, oslabiće pozicije Rusije u pregovorima sa Ukrajinom o obustavljanju proruski usmjerenog ustanka u jugoistočnim regionima nekada ekonomski najbogatije republike bivšeg Sovjetskog saveza, kao i o budućim isporukama gasa, ocjenjuje Bloomberg.

U napisu američke agencije se dalje objašnjava da je Rusija planirala gradnju Južnog toka ka Bugarskoj po dnu Crnog mora, a nakon toga prema Srbiji, Mađarskoj i drugim centralnoevropskim zemljama, da bi i na taj način kompanija Gasprom mogla da zaobilaznim putem snabdijeva evropske klijente i time praktično minimizira zavisnost od gasne maršrute kroz Ukrajinu.

Takva pozicija Gasproma u eksportu gasa do evropskih potrošača je Putinov strateški cilj, tvrdi Bloomberg, uz napomenu da Gasprom uvijek može naći izgovor za obustavljanje isporuka gasa Ukrajini kada to zahtijevaju vlasti u Kremlju.

Bloomberg podsjeća da Ukrajina sada nije u stanju da plati za ruski gas 485 dolara za svaku 1.000 kubika tog goriva, i to u situaciji kada Gasprom dobija u prosjeku za prodaju istog energenta drugim stranim kupcima oko 20 odsto manje od navedene cijene.

"EU i SAD hoće Putina da liše tog oružja – prirodnog gasa – i zbog toga je i izvršen pritisak na vladu Bugarske koju predvode socijalisti", navodi se u tekstu i dodaje da je vlada u Sofiji otvorila "crvenu putanju Gaspromu" dajući dozvolu za gradnju Južnog toka.

EU je, inače, 3. juna zvanično upozorila Sofiju u dugačkom pismu, koje je komesar Unije za unutrašnje tržište Mišel Barnije uputio bugarskoj vladi, da daljom realizacijom projekta Južni tok narušava niz pravila EU u energetskoj sferi.

Ta pravila EU zabranjuju, između ostalog, proizvođačima prirodnog gasa da kontrolišu gasne cjevovode (a Gasprom je dobio pravo da to čini u Bugarskoj), a postoji i zabrana davanja poreskih olakšica ruskom gasnom monopolisti, koje su utvrđene postojećim dvostranim ugovorom Rusije i Bugarske.

Pravila EU predviđaju, pored toga, sprovođenje otvorenog konkursa za isporučioce gasa iz svih članica EU, a to Bugarska nije ispoštovala već je, kako tvrdi američka agencija, sprovela vrlo "sumnjiv konkurs za izgradnju svog dijela Južnog toka, tako što je potencijalnim učesnicima u tom velikom energetskom projektu dato svega 10 dana da dostave svoje prijave".

Na kraju je čitav posao dobio, kako se tvrdi u napisu Bloomberga, jedan ruski biznismen, blizak Putinov prijatelj, zajedno sa bugarskim partnerima koji, takođe, imaju jake političke veze sa vladajućom garniturom u Sofiji.

"Sada nije vrijeme da se sa Rusijom vodi biznis kao što obično biva", oglasio se američki ambasador u Sofiji, Marsi Rajs, uz napomenu da je njegova zemlja već ranije uvela sankcije protiv pomenutog Putinovog bliskog prijatelja i gasnog biznismena, ali i protiv kompanije "Strojtransgas", koja bi trebalo da obavlja radove u Bugarskoj.

"Mi savjetujemo bugarskim biznisimenima da ne sarađuju sa onima koji su već podvrgnuti sankcijama SAD", bio je direktan šef američke diplomatske misije u Sofiji.

Bugarska štampa podsjeća da je u cilju pojačanog pritiska na bugarsku vladu u Sofiji boravila i "jaka" delegacija američkog Kongresa u kojoj je, između ostalog, bio i poznati rusofob i zagovornik najtvrđeg mogućeg stava Vašingtona prema Moskvi, Džon Mekejn, koji je bezuspješno pokušao da dobije i američke predsjedničke izbore.

U Moskvi je, inače, objavljeno da će Rusija pokušati da riješi spor sa EU oko dalje gradnje Južnog toka u nastavku trostranih pregovora o isporukama gasa Ukrajini, koji se obavljaju uz učešće i evropskog komesara za energetiku Gintera Etingera.

On je prošle sedmice stavio do znanja da su gasni pregovori Moskve, Kijeva i Brisela sada ušli u "političku ravan", imajući u vidu da se na istoku Ukrajine rasplamsavaju sukobi koji sve više poprimaju obrise građanskog rata.

"Sve dok Moskva ne prizna vladu u Kijevu mi ne možemo pristupiti finalnoj fazi naših (gasnih) pregovora", precizirao je Etinger.

EU: Srbija da primjeni odredbe Trećeg energetskog paketa

BRISEL – Srbija kao članica Evropske energetske zajednice mora od početka sljedeće godine početi da primjenjuje odredbe takozvanog Trećeg energetskog paketa, što pogađa planiranu izgradnju gasovoda „Južni tok“, rekao je Peter Stano, portparol komesara za proširenje EU Štefana Filea.

„Pravila energetskog paketa u vezi sa potpunom liberalizacijom energetskog tržišta i načelom razdvajanja distributera i proizvođača moraju da počnu da se primjenjuju od 1. januara 2015“, rekao je Stano novinarima u Briselu.

Komentarišući izjavu bivšeg ministra energetike Srbije, a sada potpredsjednika Vlade Srbije Zorane Mihajlović da će i Srbija morati da obustavi radove, Stano je rekao da je ta izjava „primljena k znanju“ u Briselu, prenose beogradski mediji.

„Još nismo dobili nikakvo zvanično obavještenje iz Beograda na tu temu, ali naš stav je da sve odredbe Trećeg paketa moraju da budu primijenjene“, rekao je Stano i dodao da je Evropska komisija spremna da pomogne Vladi Srbije da ispuni ovu obavezu.

Evropska komisija je odranije čvrsta u stavu da projekat „Južni tok“, koji doprema ruski gas kroz Srbiju i šest zemalja članica EU, nije u skladu sa Trećim energetskim paketom.

S obzirom na to da Srbija nije članica EU, za nju ova naredba ne važi, ali je dužna da se pridržava pravila Evropske energetske zajednice kojoj je već pristupila.

Dodik: "Južni tok" nije sporan

SARAJEVO – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je večeras da realizacija projekta izgradnje gasovoda "Južni tok" nikad nije bila sporna, te upozorio da postoji tendencija da se od svakog pitanja "pravi politika".

"Republika Srpska je dio tog projekta i imamo proceduralne probleme unutar BiH, za koje sam uvjeren da će biti riješeni", rekao je Dodik novinarima u Sarajevu.

On je ocijenio da "postoji samoživost BiH", uprskos činjenici da bi to trebalo da bude zemlja koja je u funkciji entiteta, a ne kočnica za njihov razvoj.

Predsjednik Srpske istakao je da će se raditi na tome da se postigne direktan ugovor sa Ruskom Federacijom na realizaciji projekta "Južni tok".

Prema njegovim riječima, to podrazumijeva određenu saglasnost Parlamentarne skupštine BiH, i to će biti prvi put da se koristi taj mehanizam, pošto Savjet ministara BiH nije našao za shodno da riješi to pitanje.

"Bez namjere da se to shvati kao prijetnja, srpski predstavnici nemaju razloga ništa drugo da rješavaju kada se sprečava tako važan projekat za Republiku Srpsku", rekao je Dodik novinarima u Sarajevu, gdje je prisustvovao prijemu koji je ruski ambasador u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko organizovao povodom Dana Rusije – 12. juna.

Harčenko izrazio je uvjerenje da će projekat "Južni tok" biti realizovan uprkos, kako je naveo, vještačkim teškoćama koje se postavljaju pred njega.

"Računamo da će biti nastavljen i napor Srpske za realizaciju projekta `Južni tok`. Zajedno, `rame uz rame`, ćemo savladati sve prepreke i smetnje koje postoje u ovom trenutku i vještački su izazvane", poručio je Harčenko. (Bloomberg/Agencije)