Analize i intervjui

Budući da kretanja na finansijskim tržištima svojom kupovinom i prodajom uzrokuju ljudi, koji su po prirodi emotivni i često neracionalni, vrednost svih finansijskih instrumenata oduvek preterano raste ili pada. Piše: Josip Kokanović, magistar ekonomskih nauka, analitičar kompanije "Admiral Markets" Sa dolaskom finansijske krize i mnogo većim uplitanjem država i centralnih banaka u kretanja na berzama,

Postoje bar četiri razloga zašto su aktuelizovane rasprave o takozvanom ljudskom (humanom) kapitalu: prvo, jer se nezadovoljnici tom formulacijom, od njene pojave do danas, nisu smirili dokazujući da je pogrešna i čak uvredljiva; drugo, zato što je danas jedini priznati kapital finansijski, sve ostalo je besmislica; treće, zato što imigrantski talas srozava vrednost ljudskog kapitala

Zapažanje da je zapadni kapitalizam u ozbiljnoj krizi danas je opšte mesto, gotovo kliše. Pre osam godina, svetski finansijski sistem je došao do ivice kolapsa, a akcije spasavanja uspaničenih vlada širom sveta trajno su opteretile ekonomije naših zemalja. Piše: Robert Misik, austrijski novinar, pisac i politički komentator Ekonomisti i analitičari neokonzervativnog, ekonomski liberalnog usmerenja nemaju

"Ne možemo trošiti više nego imamo!", "Moramo živjeti u okviru onoga što imamo!" Svatko razumije ove jednostavne poruke kojima nas mediji, političari, poduzetnici, čak i obični građani svakodnevno upozoravaju na smjer "kojim bi konačno trebala krenuti razumna politika". No, problem je da su te poruke krive. Istina je da "možemo (čak i moramo) trošiti više

Sedam godina nakon globalne financijske krize još uvijek postoje značajni prijepori oko najvažnijih razloga njezina izbijanja. Oni su još veći ako pogledamo prevladavajuće debate vezane uz prikladne makroekonomske politike usmjerene prema poticanju održivog globalnog oporavka i stvaranju stabilnije financijske arhitekture. U debatama između novokejnzijanaca i novih klasičara treba pozdraviti promišljanje koje odudara od često ponavljanih

Stiglic kaže kako krize nema, što kaže i Tramp, koga su obavestili kineski preduzetnici, sa kojima on posluje, da je reč o probavnim problemima kineske privrede. Soros, opet, kaže da je svetska privreda pred novom krizom, kao onom iz 2008, zbog kineskog finansijskog kraha. Piše: Vladimir Gligorov, srpski ekonomista i politikolog, ekspert Bečkog instituta za

Drago Jakovčević  je drugi mirovinski stup nazvao prijevarom. Ivan Lovrinović predlaže obustavu uplata u obvezne mirovinske fondove i preusmjeravanje uplata (više od 5 mlrd HRK / god. = cca 1,5% BDP-a) u državni proračun. Orešković se protivi tome, i kaže: ne, sredstva se i dalje moraju ulagati, ali u naše strateške projekte. Piše: Velimir Šonje,

LISABON – Nova Vlada u Lisabonu ne želi više provoditi strogu politiku štednje. Ona građanima želi dati više novca kako bi potaknula potrošnju, a time i gospodarski rast. Vjerovnici su skeptični. U razdoblju od 2016. do 2019. godine Portugal mora otplatiti dugove u visini od 43 milijarde eura – MMF-u, Europskoj uniji i privatnim vjerovnicima.

SARAJEVO – Guverner Centralne banke BiH Senad Softić procjenjuje da bi se rast realnog bruto domaćeg proizvoda /BDP/ u ovoj godini mogao kretati od 2,3 do 3,1 odsto, te da će pozitivan trend zavisiti od uspješnosti sprovođenja reformi. „Reforme bi trebalo da obezbijede veću konkurentnost domaće ekonomije, što bi trebalo da povoljno utiče na `dotok`