BANJALUKA – Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje da će ekonomija u BiH u ovoj godini ostvariti pozitivan rast koji se procjenjuje na 2,2 odsto, navodi se u novom izvještaju EBRD-a o tranziciji. 
Ovaj očekivani veći rast u 2011, kako napominju, slijedi nakon teškog perioda sa padom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 odsto u 2009. godini na vrhuncu globalne finansijske krize i skromnog rasta prošle godine koji je procijenjen na 0,8 odsto.
Prema regionalnoj ekonomskoj analizi EBRD-a, snažniji rast ove godine je uglavnom rezultat povećane inostrane potražnje. Nastavak sprovođenja reforme javnog sektora i poštivanje sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom su ključni elementi za ekonomski oporavak i budući održivi razvoj.
EBRD-ov izvještaj, takođe, navodi da i dalje postoje veliki domaći izazovi za održivi razvoj u BiH. Kao ključni izazov navodi se ustavna reforma bez koje će "biti teško ostvariti dalji napredak ka efikasnijoj državi, implementaciji sveobuhvatnih reformi i rasta, te približavanje EU".
"Politička volja da se implementiraju teške mjere fiskalne konsolidacije, da se ekonomija dalje liberalizuje kao i da se poboljša poslovno okruženje pomoći će Bosni i Hercegovini da se vrati na održivi model ekonomskog rasta", rekao je EBRD-ov vodeći ekonomista Peter Sanfej.
Jedan od ključnih prioriteta s kojima se suočava BiH je nastavak procesa privatizacije i napredak u reformama koje imaju za cilj poboljšanje investicijske i poslovne klime u zemlji. Potrebno je dalje jačanje regulatora u sektoru puteva i željeznica, kao i funkcionalno razdvajanje u sektoru energetike kako bi se olakšala modernizacija svih sektora infrastrukture.
Bankarski sektor je ostao zdrav uprkos globalnim finansijskim previranjima, ali u EBRD-u smatraju neophodnim da se uspostavi objedinjeni sistem supervizije banaka u BiH i da se promoviše razvoj nebankarskog finansijskog tržišta.
Glavni ekonomista EBRD-a Erik Berglof je u izvještaju upozorio vlade da bi dugoročni rast u zemljama istočne Evrope mogao biti ugrožen ukoliko one ne budu dalje sprovodile ključne reforme samo zato što region sada izlazi iz globalne ekonomske krize.
"Zadovoljstvo do sada postignutim bi ugrozilo ne samo oporavak, nego i dugoročni rast", istakao je Berglof u predgovoru izvještaja i dodao da neće biti "povratka na dinamični razvoj regiona kakav je bio prije krize ako ne bude novih reformi".**
