BANJALUKA – Iako korisnici kredita u RS i u ovoj godini imaju mogućnosti reprograma plasiranih kredita kako bi ublažili posljedice ekonomske krize, mali broj fizičkih i pravnih lica se odlučuje na ovaj potez.

Potvrđuju to podaci Agencije za bankarstvo RS, prema kojima je u prvom kvartalu 2011. godine iznos reprogramiranih kredita bio za oko 34 miliona manji u odnosu na isti period prošle godine.

– Od ukupno primljenih 138 zahtjeva za reprogram kreditnih obaveza, banke su u prva tri mjeseca odobrile 130 zahtjeva u ukupnom iznosu od 44,9 miliona KM. U prvom kvartalu 2010. godine reprogramirano je ukupno 79,8 miliona KM – naveli su iz Agencije.

Od ukupnog broja odobrenih zahtjeva u ovoj godini, 49 se odnosi na pravna lica na osnovu kojih je odobren ukupan reprogram u iznosu od 43,2 miliona KM, dok je na osnovu odobrenih zahtjeva fizičkim licima reprogramiran iznos od 1,7 miliona KM.

U Agenciji napominju da se ova mogućnost koristi u bitnoj mjeri kada su u pitanju pravna lica, a veći obim reprograma kredita fizičkim licima može se očekivati u narednom periodu.

U bankama ističu da se zahtjev za reprogram analizira ukoliko nije moguće iznaći nijedno drugo rješnje za klijenta. Napominju da se 95 odsto ovih zahtjeva i odobri.

U Raiffeisen banci kažu da kroz posebno prilagođen sistem prate poslovanje svojih klijenata, te stvaraju prostor za rano prepoznavanje mogućih teškoća u servisiranju njihovih obaveza. U slučaju da dođe do potrebe za reprogramom, on se obavlja u skladu sa uslovima koje propisuje Agencija.

– Pod ovim uslovima mogu se restruktuirati krediti odobreni maksimalno do 70.000 KM ili krediti čije stanje duga u momentu reprograma ne prelazi navedeni iznos ili krediti odobreni za kupovinu stana bez obzira na iznos odobrenog kredita, u kojem stanuje ili će stanovati dužnik, a kredit je osiguran kolateralom – pojasnila je Alma Čaušević iz marketing službe u ovoj banci.

Direktor NLB Razvojne banke Banja Luka, Radovan Bajić, rekao je da fizička lica koriste reprogram, jer nisu više u mogućnosti da servisiraju dug, dok preduzeća to rade uglavnom zato što imaju neke razvojne planove koje na ovaj način lakše realizuju.

– Sve zahtjeve analiziramo i ukoliko se utvrdi da dug neće biti doveden u pitanje odobravamo reprogram. U protivnom zahtjev se odbija, jer banka ne može dovesti u pitanje svoju likvidnost – rekao je Bajić.

Slabu zainteresovanost za reprogramom kredita fizičkih lica ekonomski stručnjaci vide u nedovoljnoj informisanosti, kao i strahu da na taj način neće riješiti problem. Većina njih se prije zaduži u drugoj banci kako bi vratili kredit, nego što se odluče za reprogam, što je lošija varijanta.

– Što se tiče privrede, ona je u teškoj situaciji i zato banke kalkulišu po pitanju odobrenja reprograma, traže dodatne uslove obezbjeđenja, garancije hipoteke i slično – smatra ekonomista Goran Račić.

On je dodao da ova olakšica ne smanjuje kreditne obaveze, ali ih odlaže i na taj način znatno smanjuje mjesečne obaveze po ovom osnovu.

– Mogućnost reprograma kredita je dobra opcija i zato treba razmišljati da rok za njegovu primjenu odnosno za odgađanje duga bude veći od godinu dana kako bi se olakšalo prevazilaženje kriznog perioda građanima, a posebno privredi – istakao je Račić.

Stručnjaci preporučuju reprogram za prevazilaženje trenutnih problema s kreditima izraženim u francima čija otplata je dovedena u pitanje zbog snažnog rasta švajcarske valute.