BANJALUKA – Grčka kriza mogla bi negativno da utiče i na ekonomiju RS i BiH, prije svega zbog pada evra u odnosu na druge valute, što povećava naš dug, a i zbog smanjenja aktivnosti naših najznačajnijih inostranih partnera na ovim prostorima, rekao je direktor Ekonomskog instituta Banjaluka Duško Jakšić.

On smatra da će grčka kriza najvjerovatnije izazvati jačanje dolara, čime će automatski imati negativan uticaj i na RS.

– Naši najznačajniji spoljnotrgovinski partneri najviše će učestvovati u saniranju grčkog duga, što znači da će manje biti zainteresovani za ulaganja u RS. Ova kriza, u svakom slučaju ne može da ne izazove poremećaj i opreznost svih investitora – rekao je Jakšić.

On je dodao da u ovoj situaciji treba biti veoma oprezan, jer postoji mogućnost da se kriza proširi i dalje po Evropi.

– Svi koji saniraju grčku krizu biće okrenuti ka tome i manje će ulagati u druge zemlje. Ova kriza povećava i opreznost svih investitora i sigurno će doći do pada evra u odnosu na dolar, a to povećava naš dug – rekao je Jakšić.

Vrijednost evra na evropskim deviznim tržištima nastavila je od juče da pada zbog bojazni da bi finansijskom krizom koja potresa Grčku mogle da se "zaraze" i veoma zadužene Portugalija i Španija.

Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić kaže da bi pad evra u odnosu na dolar mogao da dovede do povećanja ino-duga BiH za oko pet odsto.

– S obzirom na to da je naš kurs fiksan u odnosu na evro, to se može odraziti na spoljni dug BiH. Radili smo određene analize i došli do procjene da bi moglo doći do povećanja obaveza koje BiH treba da servisira u ovoj godini na ime ino-duga za pet odsto – kazao je Božić.

Istakao je da u BiH nema banka sa većinskim grčkim kapitalom, ali da bi kriza iz te zemlje mogla da ima uticaj i na BiH, jer se odražava na vrijednost evra i na opštu ekonomsku situaciju u EU.

– Kada je u pitanju izloženost bankarskog sektora BiH, grčka kriza neće imati uticaja, jer za razliku od nekih drugih zemalja u okruženju kod nas nema banaka koje su u većinskom vlasništvu grčkih zajmodavaca – reka oje Božić i dodao da je grčka kriza jedan od razloga zbog kojih evro slabi u posljednje vrijeme.

On je istakao da se ova kriza odražava i na opšte stanje ekonomije BiH.

Prema riječima direktora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Tomasa Mirova grčka kriza je potencijalni rizik za zemlje gdje grčke banke imaju posebnu ulogu i to u Bugarskoj, Rumuniji i Srbiji.

Narodna banka Srbije objavila je analizu, u kojoj se ističe da u većinskom vlasništvu pravnih lica iz Grčke posluju četiri banke, sa tržišnim učešćem od 16 odsto.

Ove banke, navode iz NBS, likvidne su i stabilne, te posluju u skaldu sa svim propisanim okvirima.

Kako prenose hrvatski mediji, Hrvatska se prošle godine zadužila za 1,5 milijardi dolara, u tom trenutku to je vrijedjelo oko milijardu evra. Sa promjenom u odnosima valuta, dug je povećan na 1,13 milijarde evra.

Američki ekonomista Nurijel Rubini, poznat kao jedan od stručnjaka koji su predvidjeli globalni finansijski krah 2008. godine, upozorio je juče da postoji rizik od raspada evrozone.

– U ovom trenutku ne može se odbaciti mogućnost raspada. Širenje krize je realna mogućnost i nisu ugrožene samo četiri zemlje – rekao je Rubini.

Rubini, profesor ekonomije na poslovnoj školi u Njujorku, rekao je da je Portugalija, poslije Grčke, zemlja koja je u najvećoj opasnosti, a da zatim slijede Irska i Španija, dok je Italija izložena nešto manjem riziku. U opasnosti je i Velika Britanija.

Međunarodna agencija za finansijske rejtinge "Mudis" upozorila je juče da posljedice dužničke krize u Grčkoj predstavljaju rizik za kreditni rejting banaka u Velikoj Britaniji, Irskoj, Portugaliji i Španiji.

U izvještaju se naglašava da su bankarski sistemi ovih država suočeni sa "veoma realnim prijetnjama". Agencija "Mudis" upozorila je da bi u sljedeća tri mjeseca mogla da umanji rejting i Portugalije, zbog pogoršanja finansijske situacije u toj zemlji i slabih ekonomskih prognoza.

– Italija je još jedna zemlja čiji je bankarski sistem do sada bio relativno čvrst, ali u kojoj bi mogao da se pojavi veliki rizik usljed pritiska koji dolazi sa finansijskih tržišta – zaključuje u izvještaju agencija "Mudis".

Ministar finansija Grčke Jorgos Papakonstantinu kazao je na sjednici parlamenta da u državnoj kasi "nema para", te da je jedino rješenje da se izbjegne bankrot, uzimanje novca MMF-a i Evropske unije.

Na demonstracijama u Atini i Solunu u srijedu, na koje su pozvale obje sindikalne federacije – zaposlenih u državnom i privatnom sektoru, koje zajedno okupljaju 1,3 miliona zaposlenih, okupilo se oko 150.000 ljudi.

U okviru generalnog štrajka u znak protesta zbog najnovijih vladinih mjera štednje, obustavljen je sav javni prevoz, ne rade prosvjeta, zdravstvo, državne službe, zatvoreni su muzeji, uključujući Akropolj.

Tokom nereda u srijedu, povrijeđen je 41 policajac i 15 civila. Policija je privela 70 osoba, među kojima je njih 25 privedeno tokom noći.

Grčki listovi izrazili su šok i zabrinutost za budućnost zemlje poslije jučeranje eksplozije nasilja tokom protesta u Atini i najave novih skupova.

Ukupan obim pomoći Grčkoj u 2010. iznosiće oko 45 milijardi evra, od čega će dvije trećine obezbijediti članice zone evra, a trećinu MMF. Cijeli program pomoći tokom perioda od tri godine, do kraja 2012. godini, dostići će 110 milijardi evra.

Cijene akcija na svjetskim berzama od juče su drastično pale, kako zbog straha od prenošenja grčke krize, što bi ugrozilo dalji globalni privredni oporavak, tako i zbog jačanja dolara, a slabljenja evra.

Evropska valuta se juče, dok na tržištima traje debata da li će planirani spasilački paket EU i MMF od 110 milijardi evra uspjeti da riješi grčke probleme, spustila do nivoa sa početka 2009.

Mjere štednje već na snazi

Grčka je već na početku godine počela da najavljuje mjere za rješenje problema prezaduženosti. Tako je 14. januara javnosti predstavila program za stabilizaciju, koji je uključivao plan za smanjenje budžetskog deficita do 2012. na 2,8 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) sa 13,6 odsto iz 2009. godine.

Premijer Papandreu je 2. februara najavio da će vlada proširiti mjeru zamrzavanja plata u javnom sektoru u 2010. godini na sve one koji zarađuju manje od 2.000 evra mjesečno.

Grčka vlada je 5. marta usvojila novi paket mjera za smanjenje plata u javnom sektoru i povećanje poreza, u svrhu uštede dodatnih 4,8 milijardi evra. Mjere uključuju povećanje poreza na dodatu vrijednost za dva odsto, na 21 odsto, smanjenje bonusa na plate u javnom sektoru za 30 odsto, povećanje poreza na gorivo, duvan i alkohol, kao i zamrzavanje državnih penzija u 2010.