SARAJEVO – Problemi s kojima se suočavaju centralne banke i finansijski sistemi pojedinih zemalja u regionu širi su od granica tih zemalja i stoga je jačanje međusobne saradnje od velike važnosti za makroekonomsku stabilnost.

Ovo je, između ostalog, zaključeno na sastanku guvernera centralnih banaka BiH, Srbije i Crne Gore, Kemala Kozarića, Dejana Šoškića i Radoja Žugića, koji je održan danas u Sarajevu. Sastanak je dio ranije uspostavljene poslovne saradnje centralnih banaka između ovih zemalja.

Guverner Kozarić informisao je da su tri guvernera razmijenila makroekonomske pokazatelje, pri čemu je konstatovano da su u regionu prisutni slični i isti problemi, iako su ekonomije različite.

Kao najveći problem BiH istaknuta je nezaposlenost, koja iznosi 27,2 posto, dok je ona u Srbiji oko 20, a u Crnoj Gori 12,1 posto. Kad je riječ o zaduženosti, BiH je u povoljnijem položaju s obzirom na to da javni dug iznosi 25,4 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je odnos javnog duga i BDP-a u Srbiji 34 posto, a u Crnoj Gori 39,5 posto.

"Govorili smo bankarskom sektoru i o nekvalitetnim kreditima kojih u BiH ima 11,4 posto, u Crnoj Gori 22,6, te u Srbiji 16,9 posto. Takođe, sve tri zemlje suočavaju se s inflatornim pritiskom zbog cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu", dodao je Kozarić.

Kao uspješan vid saradnje tri centralne banke, Kozarić je naveo međunarodni platni promet na trilateralnom nivou koji je iznosio u prošloj godini 142 miliona evra, a ostvaren je kroz 15.277 transakcija.

    Cilj

    Jačanje saradnje može doprinijeti ukupnoj stabilizaciji makrofinansijskih uslova u regionu, ocijenio Šoškić

"To jasno govori da su komercijalne banke, njih pet iz BiH i 19 iz regiona, prepoznale da je ovo jeftiniji način obavljanja platnog prometa. Klijenti ovih banaka mogu imati jeftiniji platni promet s obzirom na to da se transakcije ne procesuiraju preko ino-banaka, pa se primjenjuje tarifa koja važi za unutrašnji platni promet", obrazložio je Kozarić.

Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić izrazio je zadovoljstvo što se institucionalna saradnja centralnih banaka nastavlja, te je najavio nove sastanke na koje će biti pozvani i predstavnici centralnih banaka drugih zemalja.

"Centralne banke u regionu su različite kao što su različite i države u kojima izvode operacije", kazao je Šoškić, napominjući da ipak postoji niz dodirnih tačaka i sličnosti, od izloženosti međunarodnom finansijskom tržištu, do toga da su u našim zemljama prisutne i međunarodne bankarske grupacije sa sličnim vlasništvom iz sličnih zemalja.

On je izrazio uvjerenje da jačanje saradnje može doprinijeti ukupnoj stabilizaciji makrofinansijskih uslova u regionu.

Guverner centralne banke Crne Gore Radoje Žugić kazao je da je ova zemlja izašla iz recesije, iako ekonomski rast nije energičan kao što je to na globalnom nivou.

"Projekcije za ovu godinu i naredne godine su pozitivne, a i bankarski sektor je iskoračio prema pozitivnim parametrima", istakao je Žugić i naglasio da će regionalna saradnja koristiti svim zemljama u regionu da provjere da li adekvatno, pravovremeno i na pravi način preduzimaju mjere za održanje finansijske stabilnosti.

Prihvaćeno je da naredni sastanak guvernera centralnih banaka bude održan u Crnoj Gori.

Bez razgovora o sukcesiji

Guverneri centralnih banaka triju zemalja nisu razgovarali o ponovnom odgađanju sastanka o sukcesiji imovine bivše SFRJ, koji je u protekla dva dana trebalo da bude održan u Sarajevu.

Guverner Kozarić obrazložio je da je odgođen sastanak višeg komiteta, a da centralne banke imaju svoje predstavnike u Komitetu za pitanja finansijske imovine, koji je gotovo završio svoj posao.

"Pitanje sukcesije je problem svih dijelova, svih ugovora i mi o tome nismo razgovarali", objasnio je Kozarić.