Peking je satjeran u kut prodemokratskim prosvjedima građana Hong Konga, ali neće ustuknuti. Komunistička partija zbog unutarnjeg mira ne smije pokazati slabost, te da će najveću cijenu platiti ekonomija Hong Konga, ionako već poljuljana otvaranjem Kine stranom kapitalu

Piše: Dario Kuntić, doktorand na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, analitičar na području međunarodnih odnosa, bezbjednosti i diplomatije

Mala i otvorena ekonomija Hong Konga prirodno je ranjiva na događaje van njezine kontrole. Na to je ukazala azijska ekonomska kriza iz 1997., internetski ili „dot.com“ slom iz 2001. i vrhunac epidemije SARS-a iz 2003. godine. Ti su događaji imali pogubne posljedice na ekonomsku stabilnost Hong Konga kao snažnog trgovačkog i financijskog središta Azije.

Izbijanje prodemokratskih prosvjeda koji su paralizirali središte grada i prouzročili zatvaranje bankarskih poslovnica, otežali poslovanje korporativnim divovima, blokirali trgovačke zone i poremetili gradski promet sada je ponovo zaprijetilo crnim scenarijem za Hong Kong. Budući da je nasilan odgovor policije, koja se u pokušaju rastjerivanja prosvjednika poslužila suzavcem i palicama, izazvao kontraefekt i na ulice izmamio još više prosvjednika, Hong Kong se našao pred ozbiljnim poremećajem svog financijskog i trgovačkog sektora.

Od kada je 1942. prisilno postao dijelom Britanskog carstva, Hong Kong se pozicionirao kao centar regionalne trgovine koji je služio otvaranju Kine prema svijetu. Industrijalizacija iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća od Hong Konga je učinila ekonomskog diva i omogućila mu da se uz Singapur, Južnu Koreju i Tajvan pozicionira kao jedan od četiri „Azijska tigra“. Hong Kong se s vremenom sve više odmicao od proizvodnog prema uslužnom sektoru i postao regionalni korporativni i bankarski centar, s pomorskom lukom kao glavnom otpremnom točkom kineske robe prema međunarodnom tržištu.

Nominacija kandidata i kineski veto

Iako je 1997. godine sporazumno vraćen Kini, Hong Kong je kao „posebna administrativna regija“ zadržao visok stupanj autonomije u svim područjima osim vanjskih poslova i obrane. Taj mu status omogućava očuvanje postojećeg ekonomskog i društvenog sustava, kao i razvoj demokratskih procesa. Ipak, Peking je zadržao pravo veta na političke promjene, što usporava razvoj političkog sustava prema uspostavi liberalne demokracije.

Kada su vlasti najavile strožu kontrolu nominacije kandidata za izbore za čelnika Hong Konga, što znači da Peking zadržava pravo odabira kandidata koji će se 2017. natjecati za tu poziciju, deseci tisuća studenata i ostalih građana izašli su na ulice kako bi izrazili neslaganje s onime što vide kao suspenziju općeg prava glasa koje im jamči ustav i politički model „jedna zemlja, dva sustava“. Rezultat građanskog neposluha bila je blokada poslovnog središta koja je onemogućila uobičajeno funkcioniranje grada poznatog po sigurnom i stabilnom okruženju za globalno poslovanje.

Prosvjedi i nemiri na ulicama prisilili su banke da zatvore poslovnice, obustave neke od svojih usluga i aktiviraju mjere za izvanredne situacije. Standard Chartered, HSBC Holdings, Bank of East Asia, Bank of China Hong Kong i China CITIC Bank International samo su neke od financijskih institucija koje su zbog prosvjeda morale posegnuti za rezervnim planovima. Mnoge tvrtke iz financijskog sektora također su naložile svojim zaposlenicima da poslove obavljaju iz svojih domova ili ureda smještenih van četvrti pogođenih prosvjedima. Središnja banka Hong Konga također je aktivirala svoje sigurnosne mjere i najavila kako je spremna potaknuti likvidnost bankarskog sustava.

Unatoč izvanrednim mjerama, nastavak prosvjeda i uličnog nasilja mogli bi pokušaje stabiliziranja financijskog poslovanja učiniti nedovoljnima. Isto tako, mogla bi se narušiti i reputacija Hong Konga kao ključnog čvorišta za ulazak svjetskog kapitala u Aziju. Kako je naveo investicijski bankar i analitičar Philippe Espinasse, tržišta se baziraju na povjerenju i osjećaju, a investitori vole transparentnost i sigurnost, što znači da bi mogli postati vrlo zabrinuti stabilnošću tržišta ako se situacija značajnije pogorša.

Otvaranje Kine je problem za Hong Kong

Zabrinutost tržišta još je veća jer su prosvjedi došli u vrijeme kada se Hong Kong suočava s povećanom konkurencijom iz Kine. Naime, uskoro se otvara nova linija trgovanja između hongkonške i šangajske burze, što će investitorima van Kine omogućiti pristup kineskim „A-dionicama“, odnosno dionicama koje su uglavnom bile dostupne kineskim građanima, dok je pristup stranim investitorima bio omogućen isključivo kroz čvrsto reguliranu strukturu.

Inače, podaci Vijeća za trgovinski razvoj Hong Konga navode kako financijske usluge u bruto domaćem proizvodu te regije sudjeluju sa 16 posto. Prosvjedi su samo potencirali interes za tržištem u Kini. Sada je pitanje u kojoj mjeri Hong Kong može zadržati interes investitora nakon što se Kina pokazala voljnom otvoriti svoje tržište. Osim toga, Hong Kong se suočava i s povećanom konkurencijom iz ostalih financijskih centara, poput Singapura čiji utjecaj po pitanju upravljanja kapitalom nezaustavljivo raste.

Udarac je pretrpio i hongkonški dolar koji je u odnosu na američki pao na najnižu razinu u posljednjih šest mjeseci. Središnja je banka stoga morala dodatno osigurati tržište izjavom da je spremna intervenirati kako bi stabilizirala valutu.

Prodemokratski val također je pogodio sektor trgovanja dionicama, što se odrazilo na pad burzovnog indeksa od 2,5 posto. Posebno su pogođene dionice građevinskih tvrtki s velikim udjelima u maloprodajnom sektoru. Naime, prosvjedi su otežali kretanje glavnim trgovačkim četvrtima, što kupce odvraća od posjeta prodavaonicama i trgovačkim centrima. Vlasnici trgovačkih lanaca i centara su tako samo u jednom danu zabilježili pad dionica između jedan i šest posto.

Udar na profitabilnu industriju luksuza

Izgleda da prosvjedi nisu mogli doći u gore vrijeme po maloprodajni sektor. Prvo su antikorupcijske mjere vlade u Pekingu primorale potrošače iz Kine da obuzdaju kupovinu luksuznih proizvoda kako ne bi privukli pažnju domaćih vlasti. Potražnja za robnim markama poput Prade, Guccija, Louis Vuittona i Rolexa bila je važan pokretač ekonomije Hong Konga.

Sada se regija suočava s novim problemom. Naime, u tjednu u kojemu Kina slavi svoj dan državnosti veliki broj kineskih turista tradicionalno posjećuje Hong Kong i kupuje proizvode u njegovim atraktivnim trgovinama i centrima. Uzevši u obzir da su prosvjedi otežali pristup najprivlačnijim dijelovima za kupovinu i da će zbog prosvjeda zasigurno pasti broj turističkih posjeta, ta će potrošnja sada nedvojbeno biti manja.

Nateže će biti pogođen sektor prodaje luksuznih satova, nakita i skupocjenih poklona koji su najpopularniji kod kupaca iz Kine. Inače, prošle je godine čak 50 milijuna Kineza s kontinenta posjetilo Hong Kong. Turizam u BDP-u Hong Konga sudjeluje s pet posto. Ako se prosvjedi nastave, maloprodajni sektor će pretrpjeti i teži udarac. U svakom slučaju, promet u ovogodišnjem „zlatnom tjednu“ neće zadovoljiti trgovce.

Intenzitet prosvjeda, ustrajnost prodemokratskih vođa i njegova poruka nimalo ne idu na ruku Pekingu koji se boji da bi primjenom općeg prava glasa mogao izgubiti kontrolu nad Hong Kongom. Peking ističe da odabirom kandidata koji se mogu natjecati na izborima građanima Hong Konga daje mogućnost izbora koju nisu imali za vrijeme britanskog mandata. Ipak, svima je u Hong Kongu jasno da izbor kandidata ovisi o Pekingu, a ne o lokalnoj vladi. Prodemokratski aktivisti stoga naglašavaju da bi javnost trebala imati glavnu riječ u odabiru političkog vodstva i da neće odustati dok čelnik Hong Konga Leung Chun-jing ne odstupi i Peking ne promjeni svoj stav prema političkim reformama.

Peking zasigurno nije očekivao da će odluka o ograničenju općeg prava glasa isprovocirati najveće prosvjede od kada je Hong Kong postao dijelom Kine. Ovako veliki i značajni prodemokratski prosvjedi upornih građana koji žele nastavak demokratizacije Hong Konga Peking su stisnuli u kut. Peking je toga itekako svjestan, ali se odbija povući strahujući da bi to bio dokaz slabosti partijskog vodstva.

Time bi bio urušen autoritet partije koja se oslanja na čvrsto vodstvo kako bi osigurala opstanak režima. Peking je stoga pojačao cenzuru domaćih internetskih pretraživača i društvenih mreža kako bi ograničenjem informacija suzbio mogućnost širenja demokratskih ideja u Kini. Partijsko vodstvo također nije sklono ni pregovorima s prosvjednicima jer smatra da bi oni mogli ohrabriti kineske disidente i separatiste na kontinentu.

Posljedice će osjetiti i Kina

Činjenica je da Kina nema interesa u destabilizaciji Hong Konga i da jedini izlaz iz ove situacije leži u diplomaciji. Ako bi Kina odlučila intervenirati silom, kao što je učinila 1989. na Trgu nebeskog mira, ugrozila bi status Hong Konga kao stabilnog financijskog centra, što bi imalo posljedice i po kinesku ekonomiju. Naime, strane vlade bi u tom slučaju zasigurno odgovorile trgovinskim sankcijama i potkopavanjem njezinog političkog utjecaja u svijetu.

Ako se prosvjedi nastave, nije sporno da će sektor maloprodaje i turizma, koji u BDP-u Hong Konga zajedno sudjeluju s oko deset posto, pretrpjeti značajne gubitke. Također će pasti tržište nekretnina i povjerenje investitora. A s prošlogodišnjim smanjenjem domaće ekonomije, Hong Kong bi mogao pasti i u recesiju. Za sada se čini kako je samo kreditni rejting stabilan.

U svakom slučaju, sve ovisi o diplomatskoj vještini suprotstavljenih strana. Na ranijim prosvjedima prosvjednici su isticali da im nije namjera poremetiti svakodnevicu Hong Konga. Sada je situacija potpuno drukčija. Ovoga puta se čini da su prosvjednici voljni trgovati ekonomskom stabilnošću kako bi izborili veće demokratske slobode. Prijetnje širenjem prodemokratskih prosvjeda samo mogu dodatno narušiti kredibilitet Hong Konga kao stabilnog financijskog i trgovačkog centra. (Banka.hr)