ZAGREB – Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo financija, ukupni prihodi konsolidirane opće države u prvih šest mjeseci tekuće godine prikupljeni su u iznosu od 64,0 mlrd kuna, što je za 6,3% više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ovakvo povećanje prvenstveno je rezultat povećanja prihoda od socijalnih doprinosa koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane opće države zauzimaju najviši udio od 34%, navodi se u analizi Raiffeisen Bank Austrija d.d. Zagreb (RBA).
U prvoj polovici godine prikupljeni su u iznosu od 21,7 mlrd kuna, što predstavlja godišnji rast od 19,7%, no prvenstveno je proizišao iz administrativno povećane stope obveznog zdravstvenog doprinosa s prethodnih 13% na 15%.
'Ovako značajan fiskalni učinak koji je polučila ova mjera, koja je u isto vrijeme uzrokovala snažan porast jedinične cijene rada, u suštini je svojevrsna kompenzacija za gubitak koji je generirao slabije prikupljen PDV,' stoji u analizi.
U strukturi poreznih prihoda, PDV čini više od polovice ukupnih poreza, no u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je u iznosu od 18,8 mlrd kuna, što je 6,8% manje nego u istom razdoblju lani.
'Ovakvo smanjenje prikupljenih prihoda od najizdašnijeg indirektnog poreza ima barem dva razloga: osim dugotrajne recesije koja je obilježena kontinuiranim smanjenjem osobne potrošnje tu je i efekt baznog razdoblja u kojem se tehnički razlikuje obračun i naplata PDV-a prije i poslije ulaska Hrvatske u EU. Naime, promjena metode ubiranja PDV-a nakon pristupanja EU na prodajnom mjestu umjesto pri uvozu, svakako je donijela značajan jednokratni gubitak prihoda. S druge strane, izostao je očekivani povoljan ishod zbog baznog učinka glede uvođenja fiskalnih blagajni, ali i povećanja međustope PDV-a s 10% na 13% od siječnja ove godine. Očito su prevagnuli negativni efekti,' smatraju analitičari RBA.
Ukupni rashodi konsolidirane opće države u prvoj polovici godine zabilježili su neznatan godišnji pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine od -0,3%. Sve važnije kategorije rashoda u promatranom razdoblju su zabilježile nominalni međugodišnji pad osim rashoda za kamate (koji su rasli 10,7% godišnje) te rashoda za dane pomoći koje su zabilježile razinu od visokih 2,9 milijardi kuna u prvih šest mjeseci, od čega se 2,3 mlrd kuna odnosi na troškove doprinosa RH u proračun EU.
U strukturi proračunskih rashoda vodeće mjesto zauzimaju rashodi za socijalne naknade (42%), rashodi za zaposlene (25%) te rashodi za korištenje dobara i usluga (10%).
'Obzirom na konvergencijske uvjete u okviru EDP procedure, za očekivati je da će jesenski rebalans proračuna donijeti novi prijedlog za smanjenje fiskalnog deficita, uzimajući u obzir rigidnu strukturu javnih rashoda koju apsolutno treba promijeniti na način da se iz sfere neproduktivnih izdataka veća količina sredstava preusmjeri u razvojne projekte sufinancirane iz EU fondova. Osim toga, treba uzeti u obzir i trošak najavljene reforme u sustavu oporezivanja dohotka, stoga naša projekcija fiskalnog deficita za ovu godinu i dalje ostaje na razini od 4,8% procijenjenog BDP-a (prema ESA 95 metodologiji),' zaključuje se u analizi RBA. (Business.hr)
