BANJALUKA – Inicijativom za uvođenje diferencirane stope PDV-a, koju će Vlada RS uputiti Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, predlaže se standardna stopa od 22 odsto i niža od 10 odsto, koja bi se primjenjivala na brašno, hljeb, mlijeko, jogurt, ulje, mast, so, šećer, homogeniziranu dječju hranu i lijekove.

U sklopu seta reformskih zakona, koje je nedavno najavila, Vlada RS na sjednici kasno u nedjelju pokrenula je i inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o akcizama BiH, kojom predlaže uvođenje specifične akcize na cigarete od 0,30 KM i dodatne akcize na pivo u iznosu od 0,15 KM po litru.

Ratko Kovačević, potparol UIO, rekao je da se poreznom politikom posebno u smislu stopa PDV-a ne rješavaju socijalna pitanja te da čak i uvođenje nižih stopa na određene proizvode ne znači da će ti proizvodi pojeftiniti.

Vlada RS utvrdila je i izmjene Zakona o fiskalnim kasama, čijim usvajanjem bi taksisti i poljoprivredna gazdinstva bili oslobođeni obavezne fiskalizacije. Kako je ranije najavljeno, utvrđen je i Nacrt zakona o porezu na dobit, kao i Nacrt zakona o porezu na nepokretnosti, kojim se uvodi jedinstvena poreska stopa od 0,25 odsto i stopa od 0,20 odsto na nepokretnosti koje se koriste direktno u proizvodne svrhe.

Utvrđen je i zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza kao i Nacrt zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju kojim se uređuje obaveza osiguranja putnika u javnom prevozu i vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima.

U nizu nacrta, koje je Vlada ovaj put usvojila, su i nacrti zakona o računovodstvu i reviziji RS i fiskalnoj odgovornosti u RS, kojim se osniva Fiskalni savjet RS i jača sistem kontrola i nadzora. Kada je u pitanju Nacrt zakona o odgođenom plaćanju poreskog duga, njime će biti utvrđen način i postupak odgađanja plaćanja duga u jednakim ratama najduže do 60 mjeseci.

„Ovako predložene odredbe zakona posljedica su aktivnosti predviđenih u Ekonomskoj politici RS za 2015. godinu, kojima se posebna pažnja posvećuje povećanju privredne aktivnosti“, navodi se u saopštenju Vlade.

Utvrđen je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja RS, kojim se briše obaveza pravnih lica i preduzetnika u pogledu podnošenja polugodišnjih finansijskih izvještaja APIF-u. Suština Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima je da se smanjuje ukupna stopa doprinosa za 1,4 odsto, a prema procjenama, na osnovu ovoga realnom sektoru ostaće 53,3 miliona KM.

Vlada RS utvrdila je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima zbog potrebe transformacije zatvorenih investicionih fondova koji posluju na tržištu RS. Kao novina uvode se podvrste investicionih fondova koji se razvrstavaju na osnovu pretežnog ulaganja fonda, a pod kojim se podrazumijeva da je najmanje 70 odsto sredstava fonda uloženo u određenu vrstu imovine. Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je dodatno finansiranje domova zdravlja od strane lokalne samouprave.

Alternativna televizija je objavila da je inicijativa za uvođenje diferencirane stope PDV-a od 22 i 10 odsto i prije nego to je došla na dnevni red – dočekna na nož od pozicije u BH Parlamentu. U Stranci demokratske akcije savjetodavni prijedlog Vlade Srpske ne prihvataju u startu.

“Sad se često čuje da se pozivamo na nadležnosti. PDV je isključivo nadležnost države BiH tako da Vlada Republike Srpske nema tu nadležnost”, kaće Asim Sarajlić, predsjednik kluba poslanika SDA u PS PD BiH.

Vlada predlaže i nižu stopu PDV-a od 10 odsto – koja bi se primjenjivala na osnovne prehrambene proizvode. Ognjen Tadić kaže da SDS podržava prijedloge – ali da nije za to da ga predlaže Vlada Srpske. Ono što je juče Vlada usvojila – za Ognjena Tadića su jeftini politički trikovi.

“Još uvijek su u Savjetu ministrara ministri iz SNSD-a. Još uvijek. Što ne predloži gospodin Nović, gospodin Špirić koji je ministar finansija, još uvijek je ministar, što to ne predloži nego sad Vlada Srpske to predlaže. Mi jesmo za to podržavamo to ali gdje je sad ministar finansija”, kaže Ognjen Tadić.

Nikola Špirić nije htio da komentariše nešto što, kako kaže, još nije vidio. Zoranu Tegeltiji je očigledno bilo dovoljno da inicijativu pošalje u Sarajevo, bez da je komentariše ili javno objavi na sajtu Ministarstva finansija. Ipak, prije aminovanja Savjeta ministara – zeleno svjetlo za veće poreze – trebalo bi da da mini parlament, kako kada su fiskalni zakoni u pitanju nazivaju – upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje.

“Mi u UiO smo mišljenja da se u stvari poreznom politikom, odnosno stopama PDV-a ne riješavaju socijalna pitanja u našoj državi. Mi smo mišljenja da u našoj državi porezna politika isključivo služi za prikupljenje prihoda”, kaže Ratko KOvačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Očigledno, Vladi je prioritet krpljenje budžeta Fonda zdravstva. U namjeri da privrednike rasterete manjom stopom doprinosa, što će donijeti 45 miliona maraka manje prihoda, predložili su, uz veći PDV, i uvođenje specifične akcize na cigarete od 30 i dodatne akcize na pivo od 15 pfeninga.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je suština donošenja reformskih zakona rasterećenje privrede smanjenjem stopa doprinosa, gdje bi tom sektoru ostalo 53 miliona KM.

Cvijanovićeva je podsjetila da je Vlada Srpske u nedjelju utvrdila 13 reformskih zakona koji se odnose na privredu, zdravstvo i fiskalizaciju.

“Podijelili smo naše reforme u tri seta. Ovo je prvi set veoma značajnih zakona koji su na fonu uvođenja fiskalne discipline, veće odgovornosti, boljeg ponašanja, rasterećenja privrede, te uvođenja reda u zdravstveni sektor”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je mnogo stvari formulisano u prvom setu reformskog paketa.

“Pokušali smo da to sve uradimo sa socijalnim partnerima, ali nismo u svemu postigli potpunu saglasnost. Ali dobro je što smo ušli u ovu priču – prvo što treba da radimo stvari koje su kvalitetne za nas i da pokušamo rasteretiti privredi, odnosno da smanjimo određena davanja, a da istovremeno zahtijevamo veći obuhvat onih koji će biti uključeni u ta davanja”, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da će po osnovu stope smanjenja doprinosa privredi ostati 53 miliona KM.

“Sve ovo ne znači nikakva umanjenja prava i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske neće ostati bez prihoda. Ovo sada što pripremamo se tretira kao paket sa nekim drugim stvarima, vidjeli ste mi smo pokrenuli inicijative prema organima BiH za povećanje PDV-a, uvođenje dodatnih akciza na duvan i alkohol, te inicijativu da dođe do umanjenja administrativnih taksi na nivou BiH”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, sredstva za Fond zdravstvenog osiguranja biće prikupljena po osnovu povećane stope PDV-a.

“To nije stvar koja se sad pojavila. Mi smo već ranije razgovarali i sa Vladom Federacije BiH, i oni su vodili taj proces sa nama. Razgovarili smo takođe i sa Savjetom ministara BiH, odnosno sa Upravom za indirektno oporezivanje.

Dakle, to su stvari kojima smo se bavili ranije i već došli do određenih rješenja. Smanjenje doprinosa će nastupiti onda, ili istovremeno, kada dođe do povećanja PDV-a tako da možemo da nadomjestimo ta sredstva”, precizirala je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da se rasterećenjem poslovne zajednice želi poboljšati status radnika.

“U fokusu nam je radnik, jer želimo da mu obezbijedimo siguran posao. Nakon ovog seta reformi ići ćemo u opsežan program borbe protiv sive ekonomije, jer se ne može tolerisati varanje sistema. Sistem je taj koji treba da obezbijedi plate, penzije, subvencije, treba da realizuje brojne projekte, mora da izmiri stipendije i sve drugo.

A kako ćete sve to da radite ako niko ne prijavljuje radnike, pa po tom osnovu vi gubite poreze i doprinose. Ili prijavljujete radnike na neki minimalac, a mi svi znamo da je nemoguće da radite za minimalac na tom radnom mjestu”, kaže Cvijanovićeva.

Govoreći o reformama u zdravstvenom sektoru, Cvijanovićeva je navela da postoji analiza o stanju u zdravstveom sektoru.

“Imamo analizu koliko je viška radnika kada je u pitanju medicinski i nemedicinski kadar. Vlada Srpske je donijela zaključke kojima se ograničava novo zapošljavanje zato što je zdravstveni sistem zakrčen, nagomilan, ima previše radnika i sistem trpi posljedice. Ne bismo ulazili ni u kakve mjere da nemamo analize”, precizirala je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula i da je bilo sugestija od evropskih zvaničnika da Srpske uspori sa reformama.

“Oni bi željeli da budu formirani svi nivoi vlasti u BiH pa da, ovaj dio pretpostavljam, neko iz Savjeta ministara BiH dođe i kaže šta da radimo. Ne mislim da nama bilo ko treba da govori šta da radimo, pogotovo nivo vlasti koji nije nadležan za ta pitanja.

Sugestije jeste bilo, iz potrebe da se ujednače nivoi pa da neko nema lidersku poziciju, a neko da kasni. Ali sve što se dešavalo u zadnjem periodu je bilo tako. Nije bilo stvari u kojima mi nismo prvi odregovali, prvi odradili, računajući da to može da bude čak stimulativno za druge partnere koji to nisu uradili”, zaključila je Cvijanovićeva. (Agencije)