ZAGREB – Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug Hrvatske dostigao je na kraju juna 224,6 milijardi kuna, odnosno 29,5 milijardi evra, što je 13,6 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
To znači da je i u prvom polugodištu ove godine nastavljena tendencija visokog i dugoročno neodrživog rasta javnog duga, kažu iz Hrvatske privredne komore (HGK), osvrćući se na podatke hrvatske centralne banke.
Potreba finansiranja visokog budžetskog deficita, kao i refinansiranja dospjelih zaduženja, rezultirala je visokim rastom obe komponente duga, inostrane, koja je na godišnjem nivou skočila 16,6 odsto, i domaće, koja je porasla 12 odsto, navode analitičari HGK.
Kako bruto domaći proizvod (BDP) pada, a javni dug raste, dolazi do sve većeg udjela tog duga u BDP, zbog čega se Hrvatska sve više udaljava od mastrihtskih kriterijuma, prema kojima bi udio javnog duga u BDP trebalo da iznosi maksimalno 60 odsto, upozoravaju stručnjaci.
Prema podacima Eurostata, objavljenima u julu, javni dug Hrvatske dostigao je u prvom tromjesečju 68 odsto BDP, ili 221,8 milijardi kuna.
U drugom kvartalu javni dug je povećan za 2,8 milijardi kuna u odnosu na prethodni kvartal, dok je BDP pao 0,3 odsto na kvartalnom, i 0,8 odsto na godišnjem nivou. (Bizlife.rs)
