ZAGREB – Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je proračunski deficit i razinu javnog duga za razdoblje od 2010.-2013. godine u skladu s metodologijom ESA2010 koja je utjecala na zamjetno povećanje obuhvata deficita opće države i javnog duga Republike Hrvatske pri čemu su promjene nastale prvenstveno zbog uključivanja Hrvatskih autocesta i Autocesta Rijeka- Zagreb (HAC i ACRZ) u obuhvat opće države.

S obzirom da je u rujnu izračun BDP-a također usklađen s metodologijom ESA2010 došlo je i do promjena udjela fiskalnog deficita i javnog duga u BDP-u, navodi se u analizi RBA.

Od rujna 2014. godine sve zemlje članice Europske unije obvezne su zamijeniti postojeću metodologiju ESA95 s novom metodologijom europskog sustava nacionalnih računa kako bi se odvijao usklađeni fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama. Izvješće o proračunskom manjku i razini duga opće države podnosi se Europskoj komisiji (Eurostat-u) dva puta godišnje, u travnju i listopadu.

Prema novoj metodologiji deficit konsolidirane opće države u prošloj godini iznosio je 17,2 mlrd kuna odnosno 5,2% BDP-a dok je u 2012. iznosio 18,7 mlrd kuna ili 5,6% BDP-a. Iz navedenog proizlazi da je deficit opće države u odnosu na travanjsku notifikaciju veći za 2,4 mlrd u 2012. dok se u 2013. povećao za nešto više od 1 mlrd kuna. U 2010. iskazan je niži deficit nego u travanjskoj notifikaciji (za 769 mil. kuna) te za 265 mil kuna manji za 2011. godinu.

Najveći utjecaj na povećanje deficita u prošloj godini imalo je uključivanje Hrvatskih autocesta i Autocesta Rijeka- Zagreb (HAC i ACRZ)  u obuhvat opće države (u iznosu od 337 mil kuna) te revizija bruto investicija u fiksni kapital (u iznosu od 461 mil kuna).

Konsolidirani dug prema novoj metodologiji je porastao u razdoblju od 2010-2013 prosječno za 27 do 29 mlrd kuna godišnje. Porast iskazanog duga posljedica je prvenstveno primljenih kredita HAC-a i ACRZ-a koje su ušle u obuhvat javnog duga.

'Prema novoj metodologiji fiskalni manjak za ovu godinu prema Ministarstvu financija procijenjen je na razini od 19 mlrd kuna ili 5,8% BDP-a, dok će dug opće države krajem godine dosegnuti 268,6 mlrd kuna ili 81,8% BDP-a. Navedeno je u skladu s našim očekivanjima, ali i znatno više od postavljenih ciljeva za fiskalni deficit kakav je predviđen u proceduri prekomjernog manjka (4,6% BDP-a) iako je ista rađena prema staroj metodologiji. Nadalje, vidljivo je da su s posljednjom objavom bitno promijenjena dosadašnja očekivanja Ministarstva financija koji je u travanjskom Programu konvergencije RH za razdoblje 2014-2017 očekivani deficit  opće države planirao na razini 4,4%BDP-a, a javni dug na razini 71,7% BDP-a', zaključuju analitičari RBA. (Business.hr)