SARAJEVO – Građani BiH posjeduju više od 1,7 miliona bankovnih kartica, što je u odnosu na ukupan broj stanovnika zavidna cifra, ali najveći broj kartica još služi za dizanje gotovine putem bankomata, a ne za plaćanje robe i usluga.

Ovo je konstatovano na okruglom stolu "Finansijske mogućnosti klijenata – elektronska plaćanja i finansijske usluge", koji je u Sarajevu organizovala kartičarska kompanija VISA u saradnji s Centralnom bankom BiH.

Tokom prošle godine u BiH je bezgotovinskim putem obavljeno platnih transakcija u vrijednosti 4,87 milijardi KM, što je za oko 1,1 milijardu KM više nego godinu ranije. Međutim, za razliku od, na primjer, Amerikanaca, koji u svom novčaniku imaju i po 12 kartica i koriste ih za plaćanja u prodajnim i uslužnim objektima, u BiH građani najviše posjeduju jednu debitnu i eventualno još jednu kreditnu karticu, a putem kartica najčešće podižu keš.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić kaže da je BiH jedna od zemalja s najviše gotovine u opticaju i stoga je potrebno da se navikavamo na elektronsko plaćanje koje sa sobom nosi niz prednosti.

"Zbog toga što imamo probleme s transportom novca i učestale pljačke, ali i zbog činjenice da nemamo zadovoljavajući kvalitet novca, mi u CB BiH zainteresovani samo da u opticaju bude što više surogata novca, odnosno bezgotovinskog plaćanja", istakao je Kozarić.

Istina, dodao je, takav način plaćanja nosi rizike, ali potrebno je i da banke budu transparentnije u poslovanju s klijentima.

"Banke moraju prikazati efektivne troškove i predočiti klijentima sve mogućnosti korištenja kartica, a ne da klijenti samo dobiju kroz izvod troškove koje ne razumiju", istakao je Kozarić i dodao da su takvi slučajevi česti kod zaračunavanja troškova prodaje strane valute u domaću i da to destimuliše klijente da koriste bankarske usluge.

Ocijenio je da je trend korištenja kartica u značajnom porastu, tako da je u posljednje dvije godine izdato 140.000 kartica, a afinitet prema "plastici" naročito imaju mlade osobe.

Žan-Mark Toti, generalni menadžer VISA za jugoistočnu Evropu i Zajednicu nezavisnih država, kazao je da je cilj ove kartičarske kompanije da promoviše finansijsko opismenjavanje i ohrabri ljude da umjesto gotovinskog plaćanja koriste elektronsko, bilo da je riječ o fizičkim licima, kompanijama ili organizacijama.

"Imamo za cilj da kao dio Klintonove globalne inicijative dosegnemo da 20 miliona ljudi nauči nešto o finansijskim proizvodima", istakao je Tonti.

Na pitanje da li su naknade i provizije koje uzimaju banke previsoke, kao i da li su kamate na kredite po osnovu kartica, koje u BiH iznose od 12 do 15 posto, destimulativne, Tonti je odgovorio da što više banaka konkuriše jedna drugoj i što više izdaju kredita, to su i naknade i kamate manje, ali na te iznose VISA ne može uticati budući da je izdavanje kartica u domenu banaka.

Prema podacima CB BiH, kartičarskim tržištem u BiH dominiraju četiri banke, koje su izdale 1,4 milijarde od ukupno 1,7 milijardi kartica.

Prosječan promet karticom 141 KM

Od ukupnog iznosa (4,87 milijardi KM) platnih transakcija putem kartica u 2009. godini, 3,63 milijarde KM ili 74 odsto korišteno je za podizanje keša, a svega 1,24 milijarde KM ili 26 odsto za transakcije putem POS uređaja. Međutim, od tog iznosa tek polovina, odnosno oko 600 miliona KM, bilo je plaćanje robe i usluga, a ostalo manipulisanje gotovinom.

Prosječan promet bankovnim karticama iznosio je lani 141 KM, dok je godišnja vrijednost transakcija dosegnula 2.700 KM, a što je znatno manje nego u razvijenim zemljama.

    * Broj kartica 1,7 miliona

    * Prosječna transakcija 141 KM

    * Promet karticama 1,24 milijarde KM