SARAJEVO – Kašnjenja u formiranju izvršnih vlasti u BiH može dovesti do dodatnih kašnjenja u sprovođenju reformi, što bi moglo imati negativan uticaj na učinak ekonomije i na oporavak javnih budžeta, upozorio je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli.

On je istakao da je globalna ekonomska i finansijska kriza imala snažan negativan uticaj na BiH, te da su se prethodni sazivi vlada obavezali da će sprovesti važne reforme usmjerene na stvaranje održive javne potrošnje, u skladu sa fiskalnim okvirom dogovorenim sa Međunarodnim monetarnim fondom, te uz podršku budžetu pruženu od strane Svjetske banke i EU.

“Postoje pozitivni znaci ekonomskog oporavka – poboljšanje prihoda, rast industrijske proizvodnje i izvoza, ali su ovi rezultati i dalje slabi i suviše zavise o ekonomskim tokovima u drugim zemljama, prije svega u EU”, izjavio je Mantovaneli.

Prema njegovim riječima, unutrašnja potražnja se još uvijek nije oporavila, investicije su na najnižem nivou i nema naznaka stvaranja novih radnih mjesta, a pridržavanje dogovorenih programa i strukturalnih reformi i njihovo puno sprovođenje biće ključni izazov za nove vlade.

Šef Svjetske banke u BiH naglasio je da su reforme u BiH počele, ali se odvijaju sporije nego što je predviđeno, pošto se njihovo provođenje podudarilo sa opštim izborima u oktobru.

“Implementacija reformi koje se odnose na javnu potrošnju, posebno onih kojima je cilj racionalizacija socijalnih i programa za veterane, neće biti važna samo za održavanje potrošnje pod kontrolom, nego će povećati i pravičnost javne potrošnje, osiguravajući da većina raspoloživih sredstava dolazi korisnicima koji ih najviše trebaju”, podsjetio je Mantovaneli.

On je naglasio da poboljšanje poslovnog okruženja, kako bi se osiguralo da BiH postane atraktivnija za domaće i međunarodne investitore, podrška razvoju strateških sektora ekonomije poput energije, šumarstva i poljoprivrede, su važni za BiH.

Takođe, i jačanje ukupne konkurentnosti ekonomije, uključujući i unapređenje vještina sa kojima lica izlaze na tržište rada, te proširenje infrastrukture kroz javna ulaganja i partnerstvo između javnog i privatnog sektor su i dalje vrlo važni u postkriznom ekonomskom scenariju u BiH i široj regiji.

Kada je riječ o planovima Svjetske banke za BiH u narednom četverogodišnjem periodu, Mantovaneli je rekao da će 2011. godine Banka, u saradnji s vlastima u BiH, usaglasiti program finansijskih i nefinansijskih usluga koje će biti pružene BiH.

“Nekoliko projekata je trenutno u pripremi, a radi se o investicijama koje nisu realizovane u prethodnom četvorogodišnjem ciklusu zbog potrebe za reprogramiranjem sredstava, a u cilju ublažavanja uticaja ekonomske krize”, rekao je Mantovaneli.

On je napomenuo da je riječ o projektu navodnjavanje, drugom projektu registracije zemljišta, te o projektu plovnosti rijeke Save, koji je regionalni projekt s komponentama koje se odnose na susjedne zemlje – Hrvatsku i Srbiju.

Matovaneli je istakao da će, pored ovih projekata, program Svjetske banke u BiH za naredne četiri godine zavisiti od prioriteta izraženih u vladinim programima, od raspoloživih sredstava Banke, te od apsorpcijskog kapaciteta u BiH.

Prema riječima šefa kancelarije Svjetske banke u BiH, ova finansijska institucija će nastaviti da, u okviru partnerstva sa BiH, podržava proces evropskih integracija.

“Banka stoji na raspolaganju da pruži podršku vlastima u BiH u rješavanju različitih strukturalnih izazova uključujući   reformu penzionog sistema, reformu zdravstvenog osiguranja, poboljšanje legislative vezane za socijalnu zaštitu, izmjene i dopune zakona o posredovanju u zapošljavanju, pitanja vezana za privatizaciju, te javno-privatno partnerstvo i poboljšanje poslovnog okruženja”, rekao je Mantovaneli.