BANJALUKA – Ekonomija BiH bi ove godine trebalo da poraste za 2,5 odsto podstaknuta prvenstveno jačanjem izvoznih aktivnosti i najavljenim javnim investicijama, ocijenila je Marijana Milić, glavni ekonomista banjalučke Hypo Alpe Adria banke. 
Prezentujući analizu kretanja u domaćoj ekonomiji, održanoj za novinare i urednike medija u RS koji prate ekonomske teme, Milićeva je kazala da iznesena procjena rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH u 2011. ne uključuje političku nestabilnost.
Ona je podsjetila da je BiH pod najvećim pritiskom ekonomske krize bila u 2009. kada je došlo do pada BDP-a za 2,9 odsto, dok se lani blago oporavila uz procijenjeni rast od 0,5 do 0,7 odsto.
"Kao generator ekonomskog rasta u 2011. vidim dalji rast izvoza, ponajviše u metalskoj industriji, uključujući glinicu, aluminijum i čelik, čija je cijena na svjetskom tržištu u porastu. Drugi pozitivan faktor trebalo bi da budu javne investicije koje se, istina, dugo najavljuju, ali konačno očekujemo da započnu. Napravno, sve to je pod pretpostavkom da ne bude produbljivanja političke nestabilnosti koja sigurno može imati značajne negativne implikacije", kazala je Milićeva.
Uprkos tome, izrazila je očekivanje da će doći do daljeg povećanja stope nezaposlenosti sa lanjskih 27,2 na ovogodišnjih 28,5 odsto, kako zbog sve izraženijeg gašenja malih firmi, tako i očekivanih otpuštanja u javnom sektoru.
"Javna potrošnja u BiH dostiže skoro 50 odsto BDP-a, što je duplo viši nivo nego u Evropskoj uniji. To je neodrživo stanje i može se pretpostaviti da će vlasti biti prinuđene ići na redukciju radnih mjesta u javnom sektoru", napomenula je ona.
Na pitanje kako će se dodatna fiskalna opterećenja odraziti na privredu RS, Milićeva je rekla da će se to moći utvrditi tek od polugodišta ove godine, ocjenjujući ekonomski neopravdanim da se problem u prilivu javnih sredstava rješava isključivo povećanjem poreza i doprinosa.
Govoreći o kretanjima na domaćem finansijskom tržištu, glavni ekonomista banjalučke Hypo banke je iznijela procjenu gubitka bankarskog sektora BiH u 2010. od skoro 100 miliona KM, pritisnutog potrebom većih rezervisanja za sve višu stopu nekvalitetnih kredita.
Ona je stoga ocijenila potrebnim da se domaće banke dokapitalizuju od strane njihovih inostranih vlasnika.
