BANJALUKA – Mikrokreditni sektor BiH, koji se suočava s ogromnim finansijskim i organizacionim problemima, došao je na raskrsnicu koja će od iduće godine uzrokovati gašenje većeg broja društava, smatraju finansijski stručnjaci.

Eksperti ističu da je svjetska ekonomska kriza lani razotkrila sve probleme mikrokreditnog sektora, koji je, uljuljkan u udobnost enormnog kreditnog i finansijskog rasta u periodu od 2003. do 2008. godine, nespremno dočekao tržišne turbilencije.

Brojne mikrokreditne organizacije (MKO), često stigmatizovane u javnosti zbog velikih kamata na kredite, smatraju analitičari, klize ka likvidaciji, jer su nespremne za organizaciono prilagođavanje novim tržišnim uslovima.

Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, ističe da su reforme u tom sektoru neminovne ocjenjujući da je postojećih 26 MKO previše za bh. tržište, posebno što je kriza otkrila njihovo loše upravljanje rizicima. On ukazuje da taj sektor ima čak 20 odsto kredita s problemima u redovnoj otplati, što je više nego dvostruko iznad bankarske stope.

“Na tržištu će ubuduće opstati samo zdrave MKO koje mogu da servisiraju klijente, a klijenti svoje obaveze, dok će se ostale morati organizaciono mijenjati, spajati ili nestajati”, ističe Kozarić.

Organizacionu transformaciju stručnjaci uglavnom vide u izrastanju jačih društava u mikrokreditne banke, poput ranijeg slučaja sarajevske ProCredit banke. Na tom putu im, međutim, stoje ogromne prepreke, a najveća je, smatra guverner Centralne banke, nedefinisano vlasništvo MKO, jer su mahom formirane iz donatorskih sredstava, zatim, kredita mnoštva inostranih fondacija i zajmova komercijalnih banaka, čiji predstavnici ne učestvuju u njihovim upravljačkim strukturama.

U Udruženju mikrokreditnih organizacija u BiH (AMFI) priznaju da je sektor od 2009. zapao u probleme, ali navode da ove godine nemaju 20, već 15 odsto kredita čija otplata kasni makar jedan dan, a “samo” 7,3 odsto zajmova koji se ne vraćaju duže od mjesec dana.

Kao uzroke navode prethodni dugogodišnji snažan i nekontrolisan rast kreditnih plasmana koji MKO institucionalno nisu mogle ispratiti, zatim prezaduženost korisnika kredita i, na zadnjem mjestu, uticaj globalne krize.

“Ako su postojale godišnje stope rasta od 70 do 90 odsto, onda je jasno da je glavni cilj MKO bio plasirati sredstva, prestići konkurenciju, prije nego sagledavati sve rizike i poštovati procedure”, kaže Braco Erceg, predsjednik Upravnog odbora AMFI-ja.

On očekuju da će već od 2011. doći do redukovanja broja MKO u BiH. U tom smislu ukazuje da AMFI broji 12 članica koje drže 99 odsto tržišta, što znači da preostalih 14 društava dijeli mrvice. Da unutar sektora postoji tržišni nesrazmjer potvrđuje i to da tri najjače MKO – “Mikrofin”, EKI i “Partner”, trenutno drže čak 58 odsto tržišta.

“Do gašenja manjih MKO doći će možda već iduće godine, najkasnije 2012, prvenstveno onih van Udruženja, što i neće biti neki problem. Biće ga, međutim, ukoliko dođe do prestanka rada nekog društva unutar AMFI-ja, a rezultati ukazuju da se pojedine vrlo teško nose s krizom”, ukazuje Erceg.

On je skeptičan po pitanju opstanka manjih MKO kroz međusobna spajanja, navodeći da “dva loša društva ne mogu roditi jedno dobro”, dok za njihovo prerastanje u mikrokreditne banke, kaže, ne postoje zakonski preduslovi niti volja institucija i regulatora da ih u tom pravcu podrže.

Dok finansijski stručnjaci govore da će mnoge MKO biti potopljene od strane samog tržišta, u Udruženju za zaštitu žiranata BiH smatraju da su taj čin odavno morale sprovesti regulatorne agencije zbog, tvrde, masovnog kršenja zakona, devijacija i krivičnih djela pri kreditnim plasmanima.

“Kako je moguće, a to je činjenica, da se plasiraju krediti iznad dozvoljene sume, postoje kamate i do 50 odsto, sredstva dijele kreditno nesposobnim klijentima, a da niko ne reaguje. Da su entitetske agencije za bankarstvo radile svoj posao, broj MKO bi se odavno brojao na prste”, kaže Jovica Cvjetković, predsjednik tog udruženja.

On je uvjeren da institucije na nezakonit rad mnogih MKO “žmire”, jer imaju finansijsku i političku zaleđinu.

U AMFI-ju priznaju da je u 2009. postojao veći broj pronevjera službenika u odnosu na prethodni period, najčešće manipulacijom kreditne dokumantacije u svrhu ostvarivanja lične materijalne koristi ili stvaranja pogodnosti klijentima koji nisu ispunjavali uslove za dobijanje zajma.

“To se, međutim, ne može, predstavljati sistemskim problemom, jer je riječ o svega nekoliko procenata takvih službenika”, kaže Braco Erceg.

Gubitak MKO 16 miliona KM

Gubitak mikrokreditnog sektora u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je oko 16 miliona KM, dok je u cijeloj 2009. dostigao 37 miliona kada su samo tri od ukupno 26 organizacija poslovale profitabilno.

Podaci Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH pokazuju da je lani došlo do pada kreditnih plasmana MKO za 40 odsto, što je prouzrokovalo i rez bruto kreditnog portfelja sektora za oko 18 odsto, odnosno sa 1,1 milijarde na 900 miliona KM.

Velike finansijske gubitke stručnjaci obrazlažu i strogim zakonskim propisima kreditnih rezervisanja koja su činila skoro trećinu ukupnih troškova, što u AMFI-ju ocjenjuju prekomjernim, jer nisu depozitne institucije koje drže novac građana.

U AMFI-ju kažu da su žiranti u prvoj polovini ove godine otplatili “tek” 1,43 odsto od ukupnog iznosa svih uplata rata kredita, negirajući medijske spekulacije o velikim stopama.