Uticaj ekonomske krize na tržište kapitala RS u najvećoj mjeri se ogleda u lošijim rezultatima poslovanja preduzeća. Istina, postoje i preduzeća kod kojih kriza nije uticala na poslovanje, poput Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, ali u prosjeku smanjenje prihoda kod preduzeća na službenom tržištu je oko osam odsto. 
Investitore brine i neizvjesnost globalnog oporavka, te posebno status regiona u pogledu evropskih integracija. O potpunom oporavku još uvijek je rano govoriti, kaže direktor Banjalučke berze, Milan Božić.
– Kriza se sa finansijskog sektora prelila u realnu ekonomiju, proizvodeći lančane negativne reakcije. Posebno će biti težak oporavak malih ekonomija koje su zavisne o stranom finansiranju. Zato je za prevazilaženje krize potrebno više se oslanjati na vlastite resurse. Oni jesu ograničeni, ali postoje i neiskorišćeni su – smatra Božić.
Kolika je vrijednost trgovanja na Banjalučkoj berzi ove godine, u odnosu na isti period prošle godine?
BOŽIĆ: Promet u 2009. godini je manji u odnosu na 2008. godinu, jer promet u prvih 11 mjeseci ove godine iznosi oko 150 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 215 miliona KM. Međutim, ako se posmatraju posljednja tri mjeseca, primjetno je povećanje prometa. Prosječan mjesečni promet u ovom periodu iznosio je oko 15,6 miliona KM, dok je u istom periodu lani iznosio oko 9,8 miliona KM. Prethodnih mjeseci primjetni su pozitivni trendovi, posebno akcija Telekoma Srpske i obveznica Republike Srpske. Indeks BIRS, koji mjeri kretanje cijena akcija preduzeća, nalazi se na nivou s početka godine. Uzimajući u obzir dividende koje su isplatile kompanije koje se nalaze u sastavu indeksa, investitori su mogli da ostvare prinos od oko sedam i po odsto, dok je indeks fondova FIRS od početka godine povećan za 23 odsto.
Na Banjalučkoj berzi se uvodi novi sistem trgovanja. O čemu se tačno radi i koliko će to doprinijeti tržištu kapitala?
BOŽIĆ: Od iduće godine Banjalučka berza će u svoj sistem trgovanja implementirati FIX protokol, koji predstavlja međunarodno priznati standard za razmjenu podataka. Novi standard će se već od početka iduće godine početi uvoditi i kod brokerskih kuća. Osnovna prednost novog sistema je u dodatnim pogodnostima koje će nuditi investitorima. Brokerske kuće će sada moći ponuditi i građanima kompletan uvid u stanje na berzi, te funkcionalnosti kao što su davanja, mijenjanje i povlačenje naloga za trgovanje u realnom vremenu. Do sada su te funkcionalnosti bile moguće samo za brokerske kuće. Pored toga, novi sistem olakšava povezivanje s drugim tržištima kapitala. Prva primjena na tom planu desiće se već u projektu povezivanja s Atinskom berzom, takozvanom X-net projektu, koji će povećati međunarodnu vidljivost tržišta kapitala Republike Srpske. On će stvoriti infrastrukturne pretpostavke koje olakšavaju brokerskim kućama iz RS da trguju na berzama u regionu kao i brokerskim kućama iz regiona da preko naših brokerskih kuća investiraju u Republici Srpskoj.
Obveznice RS postaju sve značajniji tržišni materijal na Banjalučkoj berzi i u posljednje vrijeme njihov promet je u prosjeku veći nego akcijama. Posebno su atraktivne obveznice RS emitovane po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete. Šta je glavni razlog tome?
BOŽIĆ: Interes za obveznice RS potaknut je prvom emisijom obveznica po osnovu stare devizne štenje. Njihov kurs se ustalio na nivou od 90 do 90,5 odsto za prvu seriju, odnosno 85 odsto za drugu seriju, tako da vlasnici stare devizne štednje imaju mogućnost da i prije potpune isplate, u februaru 2013. godine, odnosno avgustu 2014. godine, unovče svoja potraživanja bez velikog diskonta. Kada se to uporedi sa stanjem od prije svega nekoliko godina, kada su stare devizne štediše na crnom tržištu dobijale jedva 30 do 50 odsto od vrijednosti ušteđevine, jasno je koliko je ovaj način rješavanja problema bio opravdan. To je nedavno potvrdio i Sud u Strazburu, pa bi svi građani koji još nisu verifikovali svoju staru deviznu štednju to trebalo da urade do kraja godine. Oni koji se, pak, odluče da investiraju u ove obveznice mogu ostvariti efektivni godišnji prinos od 8,8 do 9,9 odsto. Obveznice po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete izdate su na period od 15 godina, uz grejs period od pet godina. Zbog toga je bilo neophodno da se uz ove obveznice vežu dodatna prava, što je i učinjeno omogućavanjem izmirenja poreskih obaveza koje su nastale do 2007. godine. Interes za ove obveznice stoga se stalno povećava, te u posljednje vrijeme imaju najveće učešće u prometu na berzi, s kursom od 35 do 47 odsto od nominalne vrijednosti. Trenutni efektivni godišnji prinos je oko 15 odsto.
Šta predviđa Strategija razvoja Banjalučke berze?
BOŽIĆ: U prethodnih desetak godina stvorena je dobra infrastruktura i regulatorni okvir tržišta kapitala Republike Srpske. Ali razvoj se prvenstveno zasnivao na konceptu masovne privatizacije državnog kapitala u preduzećima. Globalna ekonomska i finansijska kriza je naglasila slabosti tek uspostavljenog tržišta kapitala, manifestujući se kroz veliko smanjenje cijena akcija i prometa. Kriza je istovremeno ponudila i nove prilike za razvoj tržišta kapitala, koje proizlaze iz velike potrebe privrednih subjekta za novim kapitalom, koja je uslovljena njihovom neadekvatnom strukturom finansiranja. Zanimljiv je podatak da je tokom ove godine u svijetu, po prvi put u istoriji, iznos sredstava koja su preduzeća prikupila emisijom obveznica premašio odobrene bankarske kredite. Usvojena Strategija Banjalučke berze budući razvoj zasniva na korišćenju novonastalih okolnosti na finansijskom tržištu za promovisanje tržišta kapitala kao dominantnog izvora finansiranja. Strategija podrazumijeva niz aktivnosti koje će dovesti do unapređenja likvidnosti tržišta, zatim aktivnosti u cilju razvoja primarnog tržišta, međunarodne promocije i privlačenje stranih investitora, te partnerski odnos s institucijama tržišta kapitala i preduzećima čijim se akcijama trguje na Banjalučkoj berzi.
