BEOGRAD – Solidarni porez je, prema procenama, trebalo da donese uštede od oko 10 milijardi dinara, dok će smanjivanje plata u javnom sektoru budžetu doneti 20 milijardi dinara, poručuju ekonomisti uz opasku da bi ovu meru moralo da prati i otpuštanje viška zaposlenih u javnom sektoru.

"Prvi predlog je i bio da se smanje plate u javnom sektoru, ali u odsustvu političke volje i sluha za takvu odluku, lakše je bilo uvesti solidarni porez. Tako je izgledalo da su merama pogođeni samo bogati.

Kasnije je to naišlo na problem, jer izgleda da ta mera nije ni ustavna", izjavio je ekonomista Vladimir Vučković, na predstavljanju najnovijeg broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Vučković je objasnio da je solidarni porez, prema nekim procenama, trebalo da donese uštede bužetu od 10 milijardi dinara, dok je planirano da se smanjenjem plata uštedi 20 milijardi.

"Nepopularna je mera, ali je budžetski iznuđena", poručio je on.

Jedan od autora MAT-a, Miladin Kovačević, ocenio je da solidarni porez više ne može biti funkcionalan.

"To je kratkoročna mera, koja je odradila svoje. Ali, konsolidacija mora još da traje i da se uvede dodatna restrikcija, što podrazume i smanjivanje plata", naveo je on.

Komentarišući višak zaposlenih u javnom sektoru, gde je prema nekim tvrdnjama 150.000 ljudi zaposleno samo u poslednje dve godine, autori MAT-a su kazali da je opasno što javnost misli da je moguće na brz način rešiti sve probleme, tako što će te ljude sad samo otpustiti.

"Postoji utisak da su baš tih 150.000 ljudi partijski zaposleni. Stvorili smo sliku da su to ljudi bez škole, koji su uzeli partijske knjižice i zaposlili se. To su ta laka rešenja koja odvlače od suštine problema, a to nije dobro", rekao je Vladimir Vučković. On priznaje da viška radnika ima, ali kaže da ih nema 150.000.

"Poslednja procena Svetske banke, rađena na užem uzorku, pokazala je da je bilo 30.000 ljudi viška u javnom sektoru. U poslednje dve-tri godine, recimo da ih ima i više ako bi se analiza radila na širem uzorku, ali nije 150.000 ljudi zaposleno za dve godine".

Prema rečima Vučkovića, višak ljudi postoji i oni treba da ostanu bez posla da bi zemlja opstala, ali u isto vreme mora da se radi i na drugim poljima. On je podsetio da je i ministarka Kori Udovički rekla da ima velikih problema da ustanovi koliko ljudi radi u pojedinim institucijama u javnom sektoru, kolike su plate…

"Treba sačekati ozbiljne analize, i dobro je što nije rečeno kada će to biti rešeno. Videćemo na jesen kako stoje stvari sa platnim razredima i kako se to klupko odmotava", kaže Vučković.

Miladin Kovačević smatra da je nastala zabuna u pogledu toga da li je u poslednje dve godine zaposleno 150.000 u javnom sektoru, jer ni na nivou Ministarstva finansija nije bilo jasno koliko ljudi radi za državu, a registar zaposlenih je, kako kaže, tek u nastajanju.

"Sada je utvrđeno da broj zaposlenih prekoračuje 750.000, a u ranijim istraživanjima se mislilo da ih ima oko 580.000. Ta razlika se pripisuje zapošljavanju u ove dve godine.

Iskreno, mesečno praćenje na velikom uzorku je pokazalo da tolikog zapošljavanja nije bilo", tvrdi Kovačević.

Prema njegovim rečima, sigurno je bilo i partijskog zapošljavanja, ali je pitanje i koliko je onih koji su bili angažovani po ugovoru, pa su prevedeni u stalni radni odnos.

On je podvukao da od svih zemalja koje su radile konsolidaciju, Srbija ne može da bude izuzetak, kao i da mere konsolidacije "moraju da krešu potrošnju, a nekad su tu pogođene plate, penzije, socijalna davanja".

Kovačević je naveo da se pokazalo i da je konsolidacija u većini zemalja produbila nejednakosti i siromaštvo, ali je, kako kaže, to neophodno da bi trajna konsolidacija preuzela ulogu i da bi na kraju došlo do rasta, kada će i se i taj proces okrenuti na bolje.

On je naglasio da Srbija u ovoj godini mora da svede deficit na sedam odsto BDP-a, što će zemlji dalje omogućiti aranžman sa MMF-om, i veće poverenje na finansijskom tržištu.

Na pitanje kako bi mogao da se iskoristi kredit od milijardu evra od Ujedinjenih Arapskih Emirata, Vučković je podvukao da je njegova namena većim delom predodređena deficitom za tu godinu.

"Ako ste projektovali rupe u budžetu, novac koji stiže te godine služi za popunjavanje rupa i teško se može pričati o novim namenama. U sklopu rebalansa može se pričati da mali deo od te milijarde ostane za nešto što vlada smatra da je podsticaj rasta. Mi smo čuli da se planiraju subvencije za likvidnost i za investitore, ali treba sačekati", kaže Vučković.

On je upozorio da, ma koliko da se bude ulagalo u rast, u tom delu ne treba da očekujemo čuda. Više, kako kaže, treba da očekujemo iz sistemskog dela, uređivanja ambijenta i institucija.

Kovačević je ocenio da je najbolje da se taj kredit iskoristi za otplatu starih skupih zajmova i ukazao da je pogodnost i to što bi se na taj način odložili rokovi dospeća duga. (Agencije)