BANJALUKA – Uprkos pogodnim prirodnim uslovima zbog nepostojanja državnih subvencija, ali i izrazito niske svijesti građana obnovljivi izvori energije u Republici Srpskoj ostaju neiskorišteni.

Primjer za to je i solarna energija koja može da pokrije i do preko 60 odsto godišnjih potreba za toplotom zbog čega se sve češće koristi u Evropi i susjednim zemljama. Kako bi podržale ovakve projekte vlade u ovim zemljama nude i subvencije i do 50 odsto za nabavku solarnih sistema. Međutim, kod nas ovakvi vidovi podrške za sad izostaju.

U preduzeću "Moser Dis" iz Prnjavora jednom od rijetkih u BiH koje se bavi izradom kolektora za solarni sistem kažu da su osnovni razlog zbog kojeg građani još uvijek ne koriste ove sisteme, skupa ugradnja.

– Jedan kolektor košta 500 evra, dok su za domaćinistvu od pet članova potrebna tri kolektora. Za ugradnju cijelog sistema potrebno je oko 3.000 evra – rekao je Siniša Moravski, inženjer u ovom preduzeću.

Upravo zbog velikih troškova, a zbog ekološke prednosti ovakvih sistema u mnogim zemljama podržavaju sve one koji su zainteresovani da ih koriste.

– Odnedavno smo kao distributeri uključeni u projekat Crne Gore "Montesol" u okviru kojeg će domaćinstva putem beskamatnih kredita moći da kupe solarne sisteme za zagrijavanje vode kojima će obezbijediti znatne uštede u potrošnji električne energije – naveo je Moravski.

On je rekao da se na ovaj način osigurava zagrijavanje potrošne sanitarne vode, a sve češće i za grijanje prostora.

– Izrađujemo najvažniji dio sistema, odnosno kolektore, dok cijeli sistem uključuje digitalnu upravljačku jedinicu i pumpu koja cirkulište tečnost – pojasnio je Moravski.

On je dodao da je riječ o najsvremenijim kolektorima koji nude mnogo veći stepen iskorištenosti sunčeve svjetlosti u odnosu na standardne.

– Prednost ovih kolektora je što maksimalno koriste sunčevu svjetlost tokom cijele godine, i kada nema direktnog sunca, jer funkcionišu na bazi dnevne svjetlosti – rekao je Moravski. U Preduzeću "Topling" iz Prnjavora koje proizvodi kotlove na biomasu od drveta za francusko tržište, kažu da je riječ o važnim investicijama koje zahtjevaju podršku nadležnih.

– U Francuskoj se daju subvencije do 50 odsto kako bi se animirali građani da što više koriste obnovljive izvore energije. To i ne čudi s obzirom da u nedostatku resursa u njima leži budućnost – rekao je Goran Mrazić, inženjer mašinstva.

U Centru za zaštitu životne sredine Banja Luka ističu da RS i BiH, imaju mnogo bolje prirodne uslove od mnogih zemalja u Evropi koje veliki dio svojih potreba za toplotnom energijom zadovoljavaju iz obnovljivih izvora.

– Kod nas se biomasa koristi u velikoj mjeri, jer ogrevno drvo spada u biomasu, ali je problem to što je većina peći i kotlova veoma niskog stepena efikasnosti, pa se samo manji dio energije iz biomase iskoristi – kaže Miodrag Dakić, koordinator programa "Energija i klimatske promjene" u ovom centru. Dodao je da ne treba zaboraviti i geotermalnu energiju, jer kod nas postoje potencijali i za njeno korištenje, ali treba uraditi detaljnija istraživanja da se utvrdi stvarni potencijal.

Dakić ističe da su prednosti obnovljivih izvora energije to što su široko dostupni. Sa izuzetkom biomase ovi energenti su besplatni i dostupni u praktično neograničenim količinama.

– S druge strane imamo ugalj, lož-ulje, gas i električnu energiju za koje se već sada zna da će im cijena rasti, tako da su investicije u obnovljive energije najmudriji potez, a s podsticajima koji trebaju biti uspostavljeni, problem početne investicije bi trebao biti znatno umanjen – istakao je Dakić. U ekološkom smislu prednosti su ogromne, prije svega jer bi se manjom upotrebom fosilnih goriva kao što su ugalj, naftni derivati i gas, smanjila emisija gasova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

– Posebno bi se u zimskim mjesecima smanjilo zagađenje vazduha, koje znatno utiče na zdravstvene probleme – naglasio je Dakić.

On smatra da podrška ovakvim projektima treba da bude strateško opredjeljenje nadležnih organa.

– Prije svega treba akcionim planovima definisati aktivnosti koje trebaju stvoriti preduslove za veće korištenje obnovljivih izvora energije, što znači da treba napraviti funkcionalan zakonodavni okvir, formirati fond za podršku projektima u ovoj oblasti, te izdvojiti neophodna finansijska sredstva – rekao je Dakić.

Šansa za nova radna mjesta

U Centru za zaštitu životne sredine kažu da treba raditi na podizanju svijesti građana i osposobljavanju stručnih kadrova i firmi u sektoru obnovljivih izvora energije.

– Ne treba zaboraviti da su ovo oblasti u kojima Evropska unija predviđa drastičan porast novih radnih mjesta, a tu treba vidjeti i našu šansu – naglasio je Dakić.

Propalo 100.000 KM

Prije nekoliko godina u Osnovnoj školi "Borisav Stanković" u Banjoj Luci ugrađen je solarni krov kako bi se korišćenjem sunčeve energije, obezbijedila topla voda i struja. Međutim, ova investicija vrijedna 100.000 KM je propala.

– Ugrađivanje solarnih ćelija bio je početak projekta. Za završetak je bilo potrebno još oko 400.000 KM. Međutim, odustali smo od ideje, jer se firma koja je trebalo da održava sistem zatvorila. Sve je to urađeno nakaradno tako da smo na kraju odustali od svega – rekao je direktor ove škole, Rade Krecelj.