BANJALUKA – Švajcarski franak dostigao je novi, rekordno visok nivo prema evru na međunarodnim tržištima, što je ponovo bacilo u brigu sve stanovnike RS koji su se kod banaka zadužili u ovoj valuti.

Zabrinutost zbog dužničkih problema evrozone i usporavanja globalne privrede, povećalo je potražnju za sigurnim utočištem, odnosno frankom, te je evro u utorak oslabio za 1,5 odsto na rekordno niskih 1,0985 franaka.

Iako je kurs franka juče opao nakon što je švajcarska Narodna banka snizila kamatne stope kako bi obuzdala rast nacionalne valute, te je evro ojačao za više od dva odsto, analitičari i dalje sumnjaju da će se ovaj kurs zadržati.

Među dužnicima koji muku muče kako da plate drastično veće rate, jer je ova valuta za tri godine duplirala vrijednost, je i Banjalučanin Bojan K. koji je 2006. godine uzeo stambeni kredit u visini od 67.500 KM u CHF-u.

On kaže da se našao u beznađu, jer mu je od tada do sada rata kredita porasla za 200 maraka, te je poslije pet godina uredne otplate kredita, njegov dug u banci sada veći, nego na dan kada je uzeo kredit.

– Prva rata kredita je iznosila 509 KM, a sada po posljednjem kursu franka iznosi 709 KM i zbog toga, poslije pet godina otplate, izgleda kao da nisam vratio niti jednu ratu, jer je dug sada još veći – priča zabrinuti Bojan K., koji je kredit uzeo na 20 godina otplate.

Kaže da je prema kursu franka iz 2006. godine, kada se zadužio, sa kamatama poslije 20 godina otplate, trebalo da vrati ukupno 121.440 KM, a da sada, poslije pet godina otplate kredita, zbog rasta franka mora da vrati još 127.060 maraka.

– Tada je vrijednost franka bila 1,27 KM, a sada je 1,77 maraka – objašnjava Bojan K.

Iako je od početka 2009. godine, kada je franak počeo rasti, Bojan, kao i drugi dužnici, imao mogućnost da kredit prebaci u evre ili marke, on nije smatrao da bi kurs ove valute mogao toliko da raste, te nije pristupio konverziji.

Sada mu se to više i ne isplati, jer bi u evrima dugovao mnogo više nego na početku otplate.

– Valutna klauzula, koja je sada vezana za franak, mogla bi se ubuduće na moj zahtjev vezivati za evro, ali mi se to ne bi isplatilo, jer bi se u tom slučaju dug obračunavao po sadašnjem kursu, tako da bi mi rata ostala 709 KM – kaže Bojan i dodaje da mu samo ostaje nada da će se vrtoglavi rast franka uskoro zaustaviti.

Međutim, analitičari predviđaju da će franak još rasti. Ipak ohrabruje obećanje švajcarske Narodne banke (SNB), koja je juče saopštila kako će preduzeti mjere da zaustavi rast svoje valute za koju kaže da je u ovom trenutku precijenjen, te da njegova snaga prijeti i švajcarskoj privredi.

U saopštenju banke stoji da franak svojom snagom prijeti i povećava rizik za stabilnost cijena u Švajcarskoj.

– SNB neće tolerisati konstantno stezanje monetarnih uslova, te zbog toga preduzima mjere protiv jakog franka – dodaje SNB.

SNB namjerava Libor u iduća tri mjeseca da zadrži što bliže nuli, na rasponu od nule do 0,25, a trenutno je 0,75.

– U isto vrijeme banka će značajno povećati likvidnost franka na tržištu tokom sljedećih nekoliko dana, kao i bankovne depozite od trenutnih 30 milijardi franaka na 89 milijardi – navode u SNB.

Sa švajcarskim frankom muku muče i dužnici u drugim zemljama. Tako je premijer Hrvatske Jadranka Kosor najavila da će država sljedećih dana donijeti mjere koje će olakšati otplatu kredita stanovnicima te zemlje koji bankama duguju u "švajcarcima". Obaveze tih građana, kako se navodi, dostigle su čak četiri milijarde evra.