BANJALUKA/MOSKVA – Republika Srpska izgubiće značajne investicije, koje dostižu do dvije milijarde evra, ako odluka o obustavljanju "Južnog toka" bude konačna, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik RS.

"Nadam se da će se u narednim mjesecima i godinama ponovo otvoriti to pitanje, jer je u sam projekat do sada uloženo dosta novca. RS bi tim krakom riješila pitanje snabdijevanja gasom građana i privrede i gradnje dvije termoelektrane. Radi se o političkoj borbi Zapada i Rusije u vezi s Ukrajinom, jer EU želi da kontroliše energetsku budućnost na ovim prostorima. Način na koji grade 'Sjeverni tok' je isti način na koji se gradi 'Južni tok'. Da li to znači da neko u EU može da bude privilegovan i ima gas, a mi ovdje nemamo", kazao je Dodik.

Podsjećamo, Vladimir Putin, ruski predsjednik, izjavio je u ponedjeljak u Turskoj, nakon potpisivanja Memoranduma o izgradnji gasovoda prema Turskoj, da "Gazprom" odustaje od projekta "Južni tok" jer je Bugarska, pod pritiskom EU, odbila da dozvoli radove u svojim teritorijalnim vodama.

U Pres-službi "Gazproma" uputili su nas na vijest da je prvi čovjek "Gazproma" Aleksej Miler s Mehmetom Konukom, prvim čovjekom turske energetske korporacije, u prisustvu Putina i turskog predsjednika Redžepa Erdoana, potpisao memorandum o razumijevanju o konstrukciji gasovoda ka Turskoj, koji će imati identične karakteristike i kapacitete kao planirani "Južni tok", s istim ciljem – mogućnošću priključenja ka evropskim zemljama, ali preko Grčke.

Rosen Plevneliev, bugarski predsjednik, rekao je da odluka Rusije da obustavi izgradnju "Južnog toka" možda ipak nije konačna, s obzirom na to da tako nešto ne može biti odlučeno samo u Rusiji i Bugarskoj.

"'Južni tok' nije projekat Rusije i Bugarske, nego projekat Rusije i Evrope. Zato su Rusija i EU jedini format u kojem može biti donesena odluka, jer se ona tiče mnogo evropskih zemalja", naglasio je on.

Italijanska kompanija "Saipem", kćerka firma energetske kompanije ENI, saopštila je da nije primila obavještenje iz Moskve o otkazivanju sporazuma o "Južnom toku", te su istakli da nastavljaju s radovima kao i dosad. Akcije "Saipema" su na berzi u Milanu danas pale za više od osam odsto.

U slučaju da odluka o gašenju projekta ostane konačna, Srbija i BiH ostaju potpuno "odsječene" od glavnih dobavnih pravaca ruskog gasa prema Evropi, a Srbija bi izgubila energetsku stratešku važnost koju je priželjkivala "Južnim tokom".

Aleksandar Vučić, premijer Srbije, rekao je da je ta vijest loša za tu zemlju.

"Srbija nije ničim doprinela donošenju takve odluke. Sad, da li će evrofili i rusofili međusobno da se optužuju ko je tu za šta kriv… Sigurno je da mi nismo ništa krivi", rekao je on, dodavši da je Srbija od početka radila na realizaciji projekta.

Kompanija "Južni tok transport" ocjenjuje da će direktni gubici evropskih kompanija zbog zamrzavanja projekta doseći 2,5 milijardi dolara. Drugi, pak, izvori navode da je Rusija dosad u projekat uložila 4,5 milijardi dolara, prenosi B92.

Ruska novinska agencija navodi evropski izvor koji tvrdi da je pravi razlog odustajanja od "Južnog toka" niska cijena energenata i ruska ocjena da se takav skupi gasovod više ne isplati.

"'Južni tok' bi mnogo koštao 'Gazprom', kojem je sada zgodno da optuži malu Bugarsku i ljuti se na nju zbog propadanja projekta", navodi izvor.

Iz Evropske komisije je saopšteno da analiziraju rusku odluku i podvlače da EU nije protiv izgradnje "Južnog toka", nego traži da "Gazprom" poštuje odredbe Trećeg energetskog paketa, kojim se mora odvojiti isporučilac gasa od operatera i omogućiti nediskriminirajući pristup cijevima svim potencijalnim snabdjevačima, a ne samo "Gazpromu".

Međutim, Putin je, kako prenosi Ruska novinska agencija, rekao da se "Južni tok" ne može graditi prema tom paketu jer je projekat započet prije njegovog stupanja na snagu, te da je to u koliziji s pravnim principom da se propisi ne mogu primjenjivati retroaktivno. Putin tvrdi da je bugarsko otezanje s izdavanjem dozvola pravi razlog za prekid projekta.

Politička pozadina

Zapadni mediji navode da je od početka cijeli posao bio političke prirode kako bi se evropske zemlje kroz energetiku vezale na Rusiju i povećala njihova zavisnost od Rusije i želje Zapada da se to spriječi.

"Odnosi između Rusije i EU su pogoršani zbog ukrajinske krize. EU i SAD su nametnule sankcije velikom broju pojedinaca i kompanija iz Rusije, ali 'Gazprom' nije meta tih sankcija", navodi BBC, podsjećajući da "Gazprom" Evropi doprema 30 odsto njene gasne potrošnje, a 15 odsto preko Ukrajine.

BBC dalje piše da se Bugarska osjeća metom koju je Brisel koristio u obračunu s Rusijom zbog Ukrajine. BBC je naveo da su Rusija i Turska veliki ekonomski partneri te da Rusija Turskoj namiruje najveći dio njenih energetskih potreba, implicirajući da novi gasni projekat nije obično taktičko zavlačenje, već ozbiljno planiran posao.

"New York Times" u svom članku ističe da je pravi pobjednik evropsko-ruskog sukoba Turska, koja je dobila povoljan energetski ugovor i priliku da se jače ekonomski razvija.

Martin Dimitrov, zamjenik predsjednika Komisije za energetiku Bugarske, danas je ocijenio da Putin možda blefira i da je odluka, u stvari, samo vrsta pritiska na EU.

SAD: Drago nam je da Rusija odustaje

Od okupacije Krima i agresije na istočnu Ukrajinu Rusija je pojačala pritisak tražeći podršku za "Južni tok", koji je predložila kompanija "Gazprom". Drago nam je da je Rusija odlučila da ne obnovlja projekat, naveli su u Ambasadi SAD.

Istakli su da je energetska sigurnost zajednički spoljnopolitički prioritet SAD i evropskih saveznika i partnera, pojasnivši da je potrebno istinski integrisati energetsko tržište u Evropi.

"BiH treba da istraži sve moguće opcije u skladu s propisima Energetskog ugovora za proširivanje i diverzifikaciju svog snabdijevanja energijom. Ograničiti svoje opcije na samo jednog od vodećih dobavljača i ignorisati druge povoljne energetske projekte bila bi loša odluka za sve građane BiH", zaključili su u Ambasadi SAD.

Zemlje EU i NATO-a analiziraće rusko otkazivanje izgradnje gasovoda "Južni tok", rekla je šef diplomatije EU Federika Mogerini.

Ona je, po dolasku u sjedište NATO-a na sastanak s ministrom inostranih poslova Alijanse, istakla da "naše zemlje moraju da proanaliziraju tu odluku Rusije", prenio je Tass.

"Ona (odluka) svjedoči o neophodnosti povećanja energetske bezbjednosti EU, diverzifikacije, ne samo načina transporta energetskih resursa, nego i zvora za EU", rekla je Federika Mogerini. (Agencije)