BEOGRAD – Poslanici Skupštine Srbije počeli su objedinjenu načelnu raspravu o izmjenama Zakona o radu i penzijsko-invalidskom osiguranju, koji su izazvali mnogo polemike, kritika i pohvala u Srbiji.

Obrazlažući u parlamentu ovaj zakonski prijedlog, ministar rada Alekandar Vulin rekao je da se zakon ne donosi da bi bili otpuštani radnici, kako tvrde opozicija i pojedini sindikati.

On je naveo da zakon o radu nije na štetu zaposlenih, nego da se većinom njegovih odredaba bolje štite prava zaposlenih.

„Smatramo da će biti poboljšani uslovi poslovanja i otvaranja novih radnih mjesta i prebacivanja rada iz crne u formalnu zonu“, rekao je Vulin, dodajući da je prijedlog zakona u većini usklađen između socijalnih partnera, sindikata i poslodavaca, a u onim odredbama koje su sindikati odbili, Vlada Srbije je uvela optimalna rješenja.

On je istakao da se izmjenama zakona stvaraju uslovi za poboljšanje poslovanja, podizanje konkurentnosti privrede, a neke neprecizne odrebe zakona koji je donesen 2005. godine bolje su definisane, da bi se spriječio rad na crno.

"Svima kojima žele da Srbija stane neće odgovarati donošenje ovog zakona – onima koji bi da se ne desi ništa, da ne uradimo ništa i da sačuvamo zakon po kome je otpušteno 384.000 ljudi. Svima njima neće odgovorati da se ovaj zakon promeni, ali zakon će se svakako promeniti", rekao je Vulin.

Opozicija je uputila 200 amandmana na zakone o radu i PIO, a Vulin kaže da će se o njima raspravljati danas na vladi.

Kako kaže izmenama zakona promeniće se položaj mnogih, ali se neće, tvrdi, promeniti položaj radnika na gore.

Iako je opozicija kritikovala da će se otpuštati trudnice i invalidi, Vulin poručuje da trudnice, porodilje i dojilje neće moći tek tako da se otpuste.

"Trudnicu ćete moći da otpustite samo ako je uhvatite da krade…. Ne postoji drugi način da je otpustite i ne smete da je otpustite", rekao je Vulin dodajući da je izmenama zakona pocvećana zaštitu za pojedine kategorije stanovništva.

Kaže i da Zakon o radu ne može da zapošljava ljude, već služi da se poslodavcu obezbedi da može dobro da posluje i da 1. januara zna šta su mu obaveze 31. decembra.

Na pitanje da li ga brine najavljeni generalni štrajk ako se donese Zakon o radu, Vulin kaže:

"Najava generalnog štrajka nema veze sa Zakonom o radu.. a koje to radnike banaka i Koka-kole ćete da izvedete? Jedino što možete da uradite, da pokušate da uradite to je u javnom sektoru koji ima probleme i koji je stalno pod lupom javnosti", kazao je Vulin, navodeći da ne mislim da je to moguće, ali i da je loše pretiti ovakvim stvarima.

Osvrnuo se i na ekonomske efekte Zakona o PIO i rekao da ćemo u narednih 10 godina imati 5,35 uštede Bruto društvenog prouizvoda, kao i sa nikome neće biti uskraćena prava.

Među novinama u zakonu o radu su da se uvodi naknada od 0,4 odsto za minuli rad samo kod posljednjeg poslodavca, posebnim odredbama je ojačana zaštita materinstva i osoba sa invaliditetom, poslodavac će ubuduće za otpremnine davati dvije prosječne zarade, umjesto tri, a otpremnina će se plaćati samo za rad kod posljednjeg poslodavca, što bi trebalo da pospješi zapošlavanje starijih radnika.

Zaposleni će u izvršnom, a ne više sudskom postupku, moći da dobiju svoju zaradu koju poslodavac nije isplaćivao, radnici imaju plaćen godišnji odmor već poslije 30 dana rada, umjesto šest mjeseci kako je bilo do sada, kao i pet dana plaćenog odsustva.

Minimalna zarada se obračunava na osnovu minimalne cijene rada i vremena provedenog na radu, a sadrži porez i doprinose koji se plaćaju za rad.

Poslanici opozicione Nove demokratske stranke i Demokratske stranke reklamirali su povrede poslovnika i tražili da ministar ponovo pročita ono što je izložio, jer ga ili nisu čuli, ili nisu razumjeli.

Predložene izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju obuhvataju, pored ostalog, promjenu uslova za sticanje prva na starosnu penziju, odnosno podizanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju za žene sa 60 na 65 godina, čime se izjednačavaju sa muškarcima.

Fiskalni savet Srbije podržava predložene izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i izmene Zakona o radu.

U oceni tih zakona, u koju je Tanjug imao uvid, Fiskalni savet podržava izmene i dopune zakona o PIO jer one kako je navedeno imaju za cilj da obezbede neophodno povećanje efektivne starosne dobi osiguranika pri penzionisanju s obzirom na to da se prosečno trajanje života u Srbiji, kao i u većini evropskih zemalja, kontinuirano povećava.

"Pre pola veka očekivano trajanje života osiguranika je iznosilo 67 godina, trenutno iznosi 74 godine starosti, dok demografske projekcije ukazuju na to da bi prosečno trajanje živote u 2060. godini u Srbiji moglo da iznosi oko 84 godine", navodi se u izveštaju.

Fiskalni savet stoga ocenjuje da je uslovma kontinuirano dužeg životnog veka neophodno kontinuirano povećavati radni vek kako bi se održavala finansijska stabilnost penzijskog sitema, što je slučaj u gotovo svim evropskim državama u prethodnim decenijama.

"U protivnom finansijska stabilizacija penzijskog sistema zahtevala bi drastično smanjenje odnosa prošečnih penzija plata, koji bi u slučaju Srbije morao da se smanji ispod 40 odsto u narednom periodu", stoji u izveštaju.

Fisaklani savet ocenjuje i da iskustva evropskih zemalja ukazuju da povećanje starosne dobi za penzionisanje samo po sebi ne predstavlja prepreku za zapošljavanje mladih radnika.

Ukazuje se i da su ove izmene u skladu sa najboljom međunarodnom praksom jer je najveći broj evropskih država u proteklom periodu već izjednačio starosnu granicu za penzionisanje žena i muškaraca.

Fiskalni savet sugeriše da se u narednim godinama razmotri mogućnost automatskog usklađivanja starosne granice za penzionisanje sa prosečnim trajanjem životnog veka u Srbiji.

U oceni Saveta se navodi da najvažnije predložene zakonske izmene Zakona o PIO uključuju izjednačavanje starosne dobi za penzionisanje žena, sa postojećom starosnom dobi za muškarce od 65 godina starosti sa prelaznim periodom do 2032. godine, zatim uvođenje penala za penzionisanje pre redovne starosne dobi u visini 4,08 odsto godišnje i povećanje minimalne starosne dobi za penzionisanje sa 58 na 60 godina starosti.

Takođe, predviđeno je i sužavanje mogućnosti za sticanje beneficiranog radnog staža eliminacijom mogućnosti da lica zaposlena na administrativno-tehničkim poslovima, čiji život, bezbednost i zdravlje na radu nisu posebno ugroženi, ne ostvaruju u budućnosti pravo na beneficirani radni staž.

Fiskalni savet je ocenio i da predložene izmene Zakona o radu imaju za cilj da ublaže uticaj institucionalnih ograničenja na tržište rada i omoguće veću fleksibilnost ovog tržišta radi podsticanja zapošljavanja.

Savet, kako je navedeno, u načelu podržava predloženu fleksibilizaciju tržišta rada u Srbiji.

"Rigidno radno zakonodavstvo doprinosi problemu visoke nezaposlenosti koja u Srbiji iznosi preko 20 odsto. Pored visoke stope nezaposlenosti, rigidno radno zakonodavstvo stimuliše poslodavce da radnike angažuju bez zasnivanja legalnlog radnog odnosa i da privređuju u sivoj zoni", ocenio je Fiskalni savet.

U ovoj oceni je navedeno i da važeći Zakon o radu predstavlja jedan od uzroka niske konkurentnosti srpske privrede, a da će liberalizacija tržista radne snage stimulisati konkurentnije poslovanje i ekonomski rast privatnog dela srpske privrede.

Takođe, u izveštaju se pozitivnim ocenjuje i to što je predloženim izmenama zakona predviđeno usklađivanje uslova za proširenje kolektivnog ugovora sa evropskom praksom čime se, kako se navodi, povećava pravna sigurnost.

Liberalizacija radnog zakonodavstva je, ističe Savt, jedan je od preduslova za racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru u narednom periodu.

Da bi nove i fleksibilnije odredbe Zakona o radu mogle u potpunosti dati efekat neophodno je da u kratkom periodu budu usvojene izmene i drugih zakona kojima se uređuju radni odnosi u javnom sektoru, na primer Zakon o državnim službenicima, te da se kolektivni ugovori, koji su do sada zaključivani u javnom sektoru, u potpunosti usklade sa novim odredbama Zakona o radu.

Preduzeća, privredne komore i udruženja podržali su i vladin Predlog zakona o radu ocenjujući ga reformskim, dok ima i onih koji smatraju da je taj zakonski akt protiv interesa zaposlenih.

Firma "Lazar doo" iz Blaca upošljava 200 radnika i podržava usvajanje izmena Zakona o radu jer, kako su saopštili, smatraju da će taj zakon doprineti poboljšanju ekonomskih prilika u Srbiji i stvaranju podsticajnijeg ambijenta za poslovanje i nove investicije.

Kompanija TMB Diamond iz Pančeva saopštila je da planira da zaposli 580 radnika u drvnoj industriji samo u slučjau da Zakon o radu bude usvojen.

"Dosadašnji propisi su išli na ruku isključivo neradnicima.Nadamo se da ćemo i ovu anomaliju u našim porpisima uskoro iskoreniti", navedeno je u saopštenju te stranke.

S druge strane predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Goran Milić saopštio je da su sindikati u Srbiji jedinstveni u zahtevu za povlačenje iz procedure vladinih predloga zakona o radu i penzijsko-invalidskom osiguranju i u tome im, kako kažu, ne treba podrška političkih partija niti je traže.

“Mi o tome ne razgovaramo ni sa jednom partijom niti je potrebno da bilo ko od političara bude u ovome na našoj strani”, rekao je on na konfereniciji za novinare osvrćući se na izjave predstavnika pojedinih političkih partija pre svega u vezi sa Zakonom o radu.

Milić je istakao da su sindikati protiv umanjivanja prava zaposlenima, kakva su kako smatraju predviđena predloženim zakonskim izmenama i dodao da će istrajati u protestima dok god ti zakoni ne budu povučeni jer “ako su to mogli da urade u Hrvatskoj, koja je članica EU, zašto to ne bi moglo da bude učinjeno i u Srbiji”.

Napominjući da u protestima sindikata protiv tog zakona očekuje da građani ostave po strani svoja politička opredeljenja i da u prvi plan stave “tu svoju radničku stvarnost, jer se radi o njihovoj budućnosti, budućnosti njihove dece I svih onih koje dotiču ovi zakoni”.

Savez samostalnih sindikata Srbije /SSSS/ i Ujedinjeni granski sindikat /UGS/ „Nezavisnost“ počeli su proteste protiv usvajanja novog Zakona o radu u Srbiji.

Predstavnici sindikalnih organizacija preduzeća u restrukturisanju konstatovali su na sastanku u Domu sindikata da je novi zakon o radu poguban za ta preduzeća i da mnoga od njih uskoro neće postojati.

Oni su formulisali tri osnovna zahtjeva za predstavnike Vlade Srbije koji se odnose na upošljavanje postojećih kapaciteta za rješavanje statusa tih preduzeća, obezbjeđivanje isplate minimalnih zarada i ovjere zdravstvenih knjižica i realizacije socijalnih programa.

Zahtjeve će nakon protestne šetnje predati u Ministarstvo privrede Srbije, čiji predstavnici nisu prisustvovali skupu iako su bili pozvani.

Predsjednik SSSS Ljubisav Orbović najavio je da će u četvrtak, 17. jula, biti održan generalni protest zaposlenih iz cijele Srbije ispred Doma narodne skupštine i najavio da će početi prikupljanje potpisa za referendum o povlačenju vladinih prijedloga izmjena zakona o radu i penzijsko-invalidskom osiguranju /PIO/.

On je ispred sjedišta tog sindikata na Trgu Nikole Pašića rekao da je neophodno prikupiti 100.000 potpisa, ali da očekuje da će u veoma kratkom roku prikupiti pola miliona.

Napominjući da ima informaciju da će Skupština ove zakone usvojiti već sutra, Orbović je naveo da takav način donošenja dva sistemska zakona nije zabiljeležen nigdje u svijetu jer to „nisu zakoni koji se donose u roku od nekoliko sati“.

On je rekao da su predstavnici sindikata pokušali da razgovaraju sa predstavnicima vlasti i da na demokratski način riješe nesporazume, ali da to nije uspjelo. (Agencije)