BANJALUKA – Šta je zajedničko hercegovačkom vrancu, big meku i fijat automobilu? Svi proizvodi, ne uzimajući ovog puta u obzir njihov kvalitet, nastali su u okviru porodične firme i postali poznati brendovi.

Porodične firme, kažu stručnjaci, osnova su svjetske ekonomije. Upravo su mnoge prve najveće kompanije bile prethodnice industrijske revolucije i tehničko-tehnološkog napretka.

A šta je sve potrebno da se u zemlji poput naše, koja se ne može pohvaliti dobrim uslovima privređivanja, postigne prepoznatljiv uspjeh, za naš list otkrivaju vlasnici nekoliko porodičnih firmi.

Vinarija "Vukoje", najpoznatiji proizvođač vrhunskih vina na prostoru bivše Jugoslavije i šire, nastala je prije 30 godina iz malog porodičnog restorana.

– Supruga i ja imali smo restoran i proizvodili vino i rakiju za potrebe restorana. Potom smo otvorili manji podrum vina, vremenom se posao razvijao, pa smo otvorili još jedan, pa zasadili prvi vinograd, pa drugi i tako dalje – kaže vlasnik ove vinarije, Zoran Obrad Vukoje.

Danas se vinogradi "Vukoje" prostiru na površini od 22 hektara, zasađenih sortama poput vranca, žilavke, kaberne sovinjon, merlot, šardone i drugim. Sve što se zarađivalo od proizvodnje vina ulagalo se u dalji razvoj, jer su uvijek bili okrenuti kvalitetu, a ne količini.

Nasljednik porodičnog biznisa jeste sin Radovan, koji se dodatano edukovao i školovao za ovu oblast kako bi mogli da prate sve novine u proizvodnji vina i idu ukorak s potrebama savremenog tržišta.

Kupovina ribnjaka u Krupi na Vrbasu za uzgoj pastrmke investicija je koja je prije 20 godina označila početak rada preduzeća "Tropik ribarstvo" iz Banje Luke. Danas ovo preduzeće izvozi 50 odsto od ukupnog izvoza ribe iz BiH u zemlje regiona i EU, te zapošljava 78 radnika.

– Osnovna prednost porodičnog biznisa jeste mogućnost brzog donošenja odluka, te fleksibilnost u prilagođavanju tržištu. Prednost može biti i to da su zaposleni motivisaniji za rezultat, jer njihov krajnji cilj nije samo mjesečna plata – kaže direktorka "Tropik ribarstva", Danijela Risović.

"Plantago" iz Laktaša jeste mala porodična kompanija nastala iz ljubavi prema ovom napitku i želje da se bogatstvo njegovih okusa podijeli s drugima, kažu u ovom preduzeću, koje zapošljava 19 radnika, od kojih su troje iz porodice Vukmirović.

– S proizvodnjom čajeva počeli smo 1999. godine. Posljednjih nekoliko godina proizvodimo preko milion kutija godišnje. Smatramo da je ključ uspjeha samo ako se fokusirate na kvalitet proizvoda, što mi radimo već deset godina i postali smo prepoznatljivi među našim kupcima – rekao je vlasnik preduzeća, Aleksandar Vukmirović.

Bračni par Vujović iz Bileće odlučio je 1998. godine da otvori bebi-šop, jer su dobili prinovu i imali poteškoće s nabavkom potrebne opreme.

– Pošto je posao dobro išao, otvorili smo drugi bebi-šop u Trebinju, pa u Gacku. A s obzirom na probleme oko uvoza robe, odlučili smo da sami počnemo s proizvodnjom i tako je sve počelo – prisjetio se vlasnik preduzeća "Pčelica Maja", Drago Vujović.

On je dodao da su prošle godine plasirali gotovih proizvoda u vrijednosti od oko pola miliona KM, kao i da trenutno zapošljavaju 18 radnika, od kojih je deset članova šire porodice. Kao i svi privrednici, imaju velike probleme s naplatom potraživanja.

– Nelikvidnost privrede najveći je problem. Imamo potencijala za razvoj preduzetništva, ali su potrebni bolji uslovi privređivanja koji će animirati taj potencijal – naglasio je Vujović.

Uprkos poteškoćama, "Pčelica Maja" neće odustati u namjeri da postane brend i, nakon uspješnog osvajanja domaćeg tržišta, ukoro planira let na tržište daleke Australije.

Problem opstanak firme

Iako ne postoji zvaničan podatak o broju porodičnih firmi u BiH, istraživanja nevladine organizacije "Pro eduka" pokazalo je da porodične firme u BiH zapošljavaju od pet do 650 radnika i bave se djelatnostima kao što su građevinski poslovi, trgovina na veliko i malo, različite vrste uslužnih djelatnosti, proizvodno zanatstvo i prehrambena industrija.

– Privreda u BiH suočiće se s problemom transfera porodičnih firmi iz prve u drugu generacije, što će dovesti u pitanje njihov opstanak i stvoriti dodatne probleme našoj privredi zbog nepostojanja tradicije u rukovođenju firmi. Tu je i stanje u našoj državi, gdje ne postoje nikakve olakšice za ove firme, posebna udruženja i slično – kažu u ovoj organizaciji, koja je pokrenula projekat "Porodične firme u BiH".

U okviru projkta u julu je izdato i prvo specijalno izdanje publikacije "Porodične firme stub ekonomije BiH". U pripremi je i dokumentarna reportaža o porodičnim firmama, kao i dvodnevna manifestacija koja će biti održana krajem godine.