BANJALUKA – Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija izjavio je da je set predloženih zakona koji se razmatraju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske u najvećem obimu iz oblasti poreske politike i da je njihov cilj smanjenje fiskalnih opterećenja rada i povećanja oporezivanja potrošnje.

On je na posebnoj sjednici Narodne skupštine rekao da su predložena rješenja u setu tih zakona u skladu sa mjerama iz Ekonomske politike Srpske za ovu godinu.

Tegeltija je naglasio da veliki problem u BiH predstavlja podjela nadležnosti u oblasti direktnih i indirektnih poreza, rekavši da je Vlada Srpske predložila izmjene stope PDV-a, odnosno uvođenje diferencirane stope ovog poreza i prolongiranje roka plaćanja.

Prema njegovim riječima, Vlada je predvidjela povećanje akcize na pivo i cigarete, a sredstva od tog dodatnog dijela bila bi namijenjena Fondu zdravstvenog osiguranja.

Tegeltija je naveo da će se o pitanju prijedloga PDV-a i akcize ići ka Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje i nadležnim institucijama BiH.

Govoreći o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, on je rekao da se suštinska izmjena u ovom aktu odnosi na smanjenje ukupne stope doprinosa za 1,4 odsto.

Tegeltija je naveo da na taj način, zbog smanjenja zbirne stope doprinosa realnom sektoru, prema procjenama, ostaje 53,3 miliona KM što se može iskoristiti za nove investicije.

Prema njegovim riječima, ovim zakonom se umanjuje osnovica doprinosa za nosioce nekomercijalnih poljoprivrednih gazdinstava sa dosadašnjih 30 odsto od prosječne bruto plate u Srpskoj na 20 odsto.

Tegeltija je izjavio da se Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima u Srpskoj ne smanjuju plate ni penzije već doprinosi.

Tokom rasprave u parlamentu Srpske o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Tegeltija je rekao da su efekti promjena, koje je Vlada Srpske uvela početkom 2014. u privredi, takvi da poslodavci koji daju prosječnu platu od 600 KM u realnom sektoru na godišnjem nivou imaju uštedu od 200.000 KM.

Tegeltija je istakao da je Vlada Srpske opredijeljena da mijenja odnos između direktnih i indirektnih poreza, te napomenuo da su sve zemlje u okruženju i Evropi, koje su uvele sistem fiskalne konsolidacije, mijenjale odnose između direktnih i indirektnih poreza.

„Republika Srpska nema taj komoditet da to radi istovremeno, jer za to nije bilo podrške u Savjetu ministara BiH“, kaže Tegeltija.

Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Anton Kasipović apelovao je da opozicija, bez bojazni od neuspjeha predloženih zakona, uđe u raspravu o setu reformskih zakona.

Kasipović smatra bespotrebnim da opozicija reformske zakone naziva „greškom“, „naknadnom pameti“, već da je potrebno da konkretno ukaže na njihove manjkavosti.

Šef poslaničkog kluba SNSD-a Radovan Višković rekao je da samo poslovna zajednica može spasiti Republiku Srpsku, obezbijediti veće doprinose i zapošljavanja.

On je rekao da ovaj nacrt zakona upravo to potvrđuje i ide na ruku realnom sektoru u Srpskoj.

Šef poslaničkog kluba DNS-a Spomenka Stevanović smatra da ovaj nacrt zakona donosi rasterećenje privrede, ali da istovremeno predviđa smanjenje sredstava za određene fondove.

Ona je navela da Vlada Srpske treba da pronađe alternativne načine punjenja budžeta, koji su ovim nacrtom zakona uskraćeni, te da pojača aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije i rada na crno.

Šef poslaničkog kluba SDS-a Vukota Govedarica smatra da je dobro što se o reformskim zakonima raspravlja u formi nacrta, ako se to uporedi sa nekom ranijom situacijom kada su ovi zakoni usvajani po hitnom postupku.

Govedarica smatra neprihvatljivim da članovi skupštinskog Odbora za praćenje stanja u oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja različito glasaju o ovom nacrtu zakona u dvije odvojene sjednice.

Replicirajući Govedarici, poslanik SNSD-a Dušica Savić rekla je da često mijenjanje zakona predstavlja znak odgovornosti vlasti Republike Srpske.

Savićeva je navela da SDS, koji čini skupštinsku većinu na nivou BiH, ne treba da bježi od preuzimanja odgovornosti.

Poslanik NDP-a Krsto Jandrić kaže da je pod znakom pitanja da li će se zbog predviđenog smanjenja stope za zdravstvo za jedan odsto ovim zakonskim rješenjem moći očuvati zdravstveni sistem Republike Srpske.

Poslanik SNSD-a Milan Kovač rekao je u parlamentu Republike Srpske da predloženi set zakona iz fiskalne oblasti nije rješenje za privredni sektor niti za poboljšanje opšteg stanja, već da se moraju provesti dublje i korjenite reforme.

Kovač je tokom rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima istakao da se moraju reformisati temeljni zakoni kao što su Zakon o privatizaciji, Zakon o javnim preduzećima, Zakon o radu.

On je dodao da bi trebalo uvesti i porez na dobit kladionica, kojih ima veliki broj u Srpskoj i koje se sada paušalno oporezuju.

Poslanik SDS-a Dušan Berić rekao je da je predviđeno ukupno smanjenje doprinosa za 1,4 odsto samo „grebanje“ po površini i da predstavlja „poreski, a ne razvojni pristup“.

Poslanik NDP-a Dragan Čavić smatra da će predviđena osnovica doprinosa za male uslužne zanatske radnje predstavljati značajno opterećenje tim subjektima.

On je naveo da osnovica doprinosa, koja se definiše u procentu od 60 odsto od prosječne bruto plate Republike obračunate za prethodni mjesec, vlasnicima takvih radnji može biti veoma problematična u odnosu na prihode koje ostvaruju.

Poslanik SNSD-a Luka Petrović smatra da je javni sektor u Srpskoj premašio realni sektor i da bi se, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta, trebalo razmišljati kako u tom kontekstu izaći investitorima u susret kroz rasterećenje obaveza.

Uskoro u skupštini novi set zakona

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija najavio je da će se u narednih mjesec i po dana pred Narodnom skupštinom Srpske naći novi set zakona koji će tretirati oblast sive ekonomije, čiji najveći izvori leže u neregistrovanoj djelatnosti i radu na crno.

„Da bi se ova pojave mogla adekvatno tretirati neophodna je promjena određenih zakona. U drugom setu zakona koje će predložiti Vlada Srpske biće zakoni koji će tretirati inspekcije, poreski postupak, stečaj i drugo“, rekao je Tegeltija novinarima tokom skupštinske pauze.

On kaže da efekti reformskih zakona čiji je cilj fiskalno rasterećenje privrede, treba da smanje i prisustvo sive ekonomije, jer će doći do smanjenja cijene rada kako bi bilo mnogo više interesa da se prijave neprijavljeni radnici.

Tegeltija je naglasio da takve mjere predstavljaju podstrek za poslodavce, ali nisu dovoljne da se eliminišu svi problemi sive ekonomije.

Ministarstvo zdravlja: Izmjenama zakona radnici će biti zaštićeni

Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstveni radnici u Republici Srpskoj biće zaštićeni od prekovremenog rada, koji ne može da traje više od jednog dežurstva, odnosno osam časova u radnoj sedmici, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Reagujući na tvrdnje Unije sindikata radnika u zdravstvu da su nove mjere u zdravstvu usmjerene protiv pacijenata i radnika i da nisu dovoljne da bude poboljšano loše stanje zdravstvenog sistema Republike Srpske, iz Ministarstva ocjenjuju da predstavnici Unije „nisu ni pročitali ponuđena zakonska rješenja“.

U saopštenju se navodi da je zakonskim rješenjima, između ostalog, definisano da maksimalno ukupno trajanje radnog vremena sedmično, uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu, ne može biti duže od 48 časova.

„Ni jednim jedinim članom u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti se ne pominje, niti traži da radna nedjelja zdravstvenih radnika treba da bude produžena na 48 časova, niti da i jedan radnik treba da radi besplatno“, pojašnjava se u saopštenju.

S obzirom na dosadašnju praksu, gdje su pojedini zdravstveni radnici radili i do 60 časova sedmično i imali više od dana dežurstva, te zahtjev zdravstvenih ustanova da se ovaj dio zakonski uredi, sačinjene su izmjene i dopune Zakona koje se odnose na zaštitu prava radnika u zdravstvu.

Kada je riječ o informaciji o ukidanju prava domovima zdravlja da vrše zdravstveni pregled lica i izdavanje uvjerenja o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije, u saopštenju se navodi da ova uvjerenja izdaje Zavod za medicinu rada i sporta Republike Srpske i da se time nikome „ne zavlači ruka u džep“, niti se „formiraju nove ustanove za koje niko ne zna“.

„Unija sindikata radnika u zdravstvu je pokazala, ne samo neznanje u oblasti kojom bi trebala da se primarno bavi, nego i da namjerno uznemiruje i obmanjuje javnost i narodne poslanike šireći neistine i dezinformacije“, naglašava se u saopštenju.

Predstavnici Unije sindikata radnika u zdravstvu tvrde da paket nacrta reformskih zakona i mjera Vlade Republike Srpske nije dovoljan da se poboljša teško finansijsko stanje u kome se nalaze javne zdravstvene ustanove i zdravstveni sistem Republike Srpske. (Agencije)