Sigurna luka (engl.„safe haven“) je ona investicija za koju se očekuje da će zadržati ili čak povećati svoju vrijednost u vremenu tržišne turbulencije. Dakle, u uvjetima tržišnih turbulencija, trenutno prisutnih, koje su izazvane kvantitativnim popuštanjem od strane središnjih banaka, sigurne luke postaju vrlo tražene.

Piše: Petar Šimunić, finansijski analitičar iz Hrvatske

Ono što se smatra sigurnom lukom, mijenja se tijekom vremena, kako se tržišni uvjeti mijenjaju, i ono što čini sigurnu luku u jednom padajućem tržištu moglo bi biti tragična investicija u drugom padajućem tržištu.

U nastavku su navedene vrste imovine koje se tradicionalno smatraju sigurnim lukama, ali i one koje bi se ubuduće potencijalno mogle pokazati sigurnim lukama. Najbolji pristup očuvanja vrijednosti imovine temeljen je na diversifikaciji. Diversifikacija bi jednostavnim rječnikom značila ne držati sva jaja u istoj košari.

Zlato

Nema imovine koja je privukla takvu pozornosti u razdobljima krize, kao što je zlato. Zlato se često gleda kao zaštita od ekstremnih ishoda, istovremeno nudeći zaštitu od neočekivanog ubrzavanja inflacije, snižavanja vrijednosti valute kao i propusta financijskog sustava. Svi ti čimbenici pridonose padu realnih kamatnih stopa, temelju cijene zlata. Osim niske realne kamatne stope, cijene plemenitih metala poduprte su neuobičajeno visokom potražnjom vođenom tzv."faktorom straha".

Faktori straha mogu biti: izgledi za ponavljanje kreditne krize, strahovi od raspada Eurozone, eskalacije napetosti na Bliskom istoku… Budući da nema intrinzičnu vrijednost, tj. ne pruža ni prinos ni novčane tokove nema puno smisla držati zlato u portfelju u situaciji rasta realnih kamatnih stopa.

Obveznice

Pokretači cijena obveznica su vrlo jednostrani, s obzirom da obveznice nisu ništa više nego kolekcija fiksnih novčanih tokova u budućnosti (periodične isplate kamate te isplata glavnice). Diskontiranje tih novčanih tokova uz odgovarajuću diskontnu stopu određuje cijene. Čimbenici koji utječu na cijene su izgledi gospodarskog rasta, inflatorna očekivanja, preferencije likvidnosti na tržištu, te monetarna i fiskalna politika.

Tijekom razdoblja slabog rasta, niske inflacije i prilagodljive monetarne politike, dugoročne obveznice prolaze dobro. S druge strane, poboljšani izgledi za gospodarski rast, inflacija, fiskalna neravnoteža i stezanje monetarne politike djelovat će na cijene obveznica. Dakle, obveznice najbolje prolaze tijekom lošeg stanja u gospodarstvu i stoga su sigurne luke u pogoršanim uvjetima za gospodarski rast.

Novac/valute

Tijekom krize, u razdobljima male tržišne likvidnosti i stresa financijskog sustava novac se nameće kao sigurno utočište. Novac je jedinstvena sigurna luka u smislu da ne pokazuje nikakvu korelaciju s drugim tržištima u kratkom roku. Dakle, novac nudi privremeni predah od oštre rasprodaje rizične imovine tijekom krize, ali ne nosi benefite u smislu prinosa. Ako se drži predugo, pojavom inflacije neminovno dovodi do značajnog pada u realnoj kupovnoj moći.

S druge strane postoji mogućnost kupnje valute. Valute koje tradicionalno imaju status sigurne luke, a i ovih dana se nameću kao sigurne luke su dolar i švicarac.

Dolar se trenutno nameće kao sigurna luka iz nekoliko razloga. Prvo, cijena nafte. U Americi mnogo kompanija ovisi o cijeni nafte, dok ih se svega nekoliko bavi proizvodnjom. Trenutna situacija pada cijena nafte snižava troškove poslovanja, ali i stanovništvu ostaje više za potrošnju.

Drugo, FED (Federal Reserve System –Američka središnja banka) ) će vjerojatno podići ključnu kamatnu stopu, jer bi u suprotnom ostavljao dojam da stvari nisu krenule na bolje. Više kamatne stope povećat će privlačnost američkih tržišta za ulaganja. Treće, trenutne prognoze MMF-a i Svjetske banke idu u prilog snažnog rasta američkog gospodarstva.

Izbor sigurne luke ovisi o stanju u globalnom gospodarstvu ali i uvelike o ponašanju središnjih banaka. Guverner Švicarske narodne banke Thomas Jordan prestao je braniti minimalni tečaj franka prema euru i ne očekuje se da će se predomisliti. Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke se pak odlučio po uzoru na SAD za kvantitativno popuštanje. Navedeno je već rezultiralo daljnjim jačanjem švicarskog franka u odnosu na euro.

Dionice

Iako se tradicionalno, ne smatraju sigurnom lukom nego rizičnom imovinom, u razdobljima niskih kamatnih stopa i jeftinog novca s ciljem poticanja gospodarstva, ulaganje u dionice postaje sve atraktivnije. Dionice su vlasnički papiri. Biti dioničar znači biti suvlasnik kompanije, imati u njoj udio. Motivi ulaganja u dionice su pravo na dividende i kapitalni dobitak kao pozitivni rezultat između kupovne i prodajne cijene.

Niže kamatne stope u funkciji diskontne stope budućih novčanih tokova dovode do veće intrinzične vrijednosti dionica. Znači s jedne strane tu su i dalje niske kamatne stope, s druge puno jeftinog novca koji će se preliti na tržište dionica. (Banka.hr)