TESLIĆ – Republika Srpska treba da stvori ambijent za povoljnije privređivanje u svjetlu poplava, koje su izazvale katastrofalne štete i posljedice sa kojima će se dugo godina suočavati, izjavio je predsjednik Privredne komore Srpske Borko Đurić.

U pauzi Devetog međunarodnom simpozijumu o korporativnom upravljanju, koji se održava u Tesliću, Đurić je rekao novinarima da se mora pronaći način da se interveniše na područjima gdje su stradali i privredni subjekti i stanovništvo.

On ističe da u tom pravcu treba izraditi odgovarajuće zakonske regulative koja će obezbijediti kvalitetnije funkcionisanje privrede.

„Osim toga treba preispitati ulogu finansijskog sektora, te ulogu države u obezbjeđenju elementarnih uslova za funkcionisanje privrede i traženja načina jačanja realnog sektora – prerađivačkog i proizvodnog u kojem se nalazi najveća mogućnost zapošljavanja“, rekao je Đurić.

On smatra da se mora ozbiljno pristupiti iznalaženju načina na podizanju prerađivačke industrije u Srpskoj, jer je ova grana industrije u prošloj godini učestvovala sa manje od devet odsto u bruto domaćem proizvodu.

Đurić navodi da sve ove aktivnosti zahtjevaju i značajne promjene navika, povećanja stepena odgovornosti pojedinaca i institucija da bi se postigla efikasnost i konkurentnost privrede u cjelini.

„Naišli samo na saglasnost banaka koje su članice Privredne komore Republike Srpske da trebaju da odigraju jednu od važnijih uloga u smislu razumjevanja a zatim i povlačenja konkretnih poteza s ciljem prolongiranja kreditnih obaveza onih subjekata koji su pretrpjeli velike materijalne štete“, rekao je Đurić.

On je ukazao da banke treba da obezbijede i povoljne kredite, reprogramiraju postojeće obaveze, te da sa državom nađu način da se stvori finansijski ambijent za ponovno pokretanje proizvodnje.

„Novim kreditnim zaduženjima Republika Srpska bi trebalo da se stavi u ulogu nekog ko će subvencionisati kamate na preuzete kredite za određeni period, bar za one koje su pretrpjeli najveće štete, a po mogućnosti i za ostale privredne subjekte“, naveo je Đurić.

On kaže da Republika Srpska isto tako mora da vodi računa i o onima koji će u narednom periodu zbog smanjenog priliva u budžet biti najviše opterećeni.

Prema njegovim riječima, to je već vidljivo donošenjem seta zakona i formiranjem Fonda solidarnosti. „Jedan dio opterećenja ići će na dio plata zaposlenih, a drugi na same privrednike“, podsjetio je Đurić.

On ističe da Privredna komora Srpske već duži period zastupa stav da svi faktoru u Srpskoj treba da se stave na raspolaganje proširenju proizvodnje i podizanju prerađivačke industrije kao preduslova za ukupno funkcionisanje privrednog sistema.

Direktor NLB Razvojne banke Banjaluka Radovan Bajić rekao je da su banke u situaciji nakon poplava i bez intervencije regulativa prisiljene da razgovaraju sa svojim komintentima kako bi se pronašlo najbolje moguće rješenje.

Bajić je, tokom pauze na Devetom međunarodnom simpozijumu o korporativnom upravljanju o temi „Mjesto i uloga države u regulaciji privrede“ koje se održava u Tesliću, rekao novinarima da s obzirom da ograničene izvore prihoda, banke moraju djelovati racionalnije i da sve mjere koje se provode imaju ekonomsku logiku.

Ukazujući na ograničene resurse kojima banke raspolažu, on je naveo da su aktive domaćih banaka na nivou društvenog proizvoda, dok su u razvijenim zemljama one znatno više.

„Moguća rješenja nalaze se u tome da se vidi sa oštećenim preduzetnicima u kom roku se može izvršiti ugovorna obaveza sa bankom. Ako to nije moguće onda da se ide na dogovor o produžavanju roka otplate, smanjenju kamate, odobravanju novih sredstava za podsticanje i pokretanje nove proizvodnje“, naveo je Bajić.

On je istakao da, osim u granicama ostvarene dobiti, banke ne mogu djelovati humanitarno.

Bajić je naglasio da, pošto je interes banaka i javni interes, komercijalne banke imaju posebnu ulogu u društvu, i da zato jedino one kao privredni subjekti imaju superviziju, kontinuiranu kontrolu i regulatora koji reguliše poslovanje u svakom segmentu.

On je naveo da nema primjedbi kada je riječ o ulozi države u regulaciji banaka, ali da problem predstavlja položaj banaka u pravnom sistemu.

Bajić je prokomentarisao da ne mogu biti važnije obaveze koje su proistekle iz saobraćajnog prekršaja od situacije da neko nije vratio svoje obaveze prema bankama.

Na ovogodišnjem Devetom međunarodnom simpozijumu o korporativnom upravljanju o temi „Mjesto i uloga države u regulaciji privrede“ odazvalo se oko 150 učesnika i 50 gostiju iz Amerike, Slovenije, Hrvatska, Srbije, BiH i Republike Srpske.

Organizator dvodnevnog simpozijuma je Savez računovođa i revizora Republike Srpske. (Agencije)