SARAJEVO – BiH je u toku prethodnih 11 mjeseci povećala izvoz u zemlje potpisnice Srednjoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) za oko 400 miliona KM, a u EU za oko 800 miliona u odnosu na prošlu godinu, što je i najveći dio ukupnog izvoznog rasta, izjavio je projekt-menadžer Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran.

Gavran je rekao da respektabilan suficit BiH ima sa Crnom Gorom, UNMIK-om i Albanijom, a deficit sa Hrvatskom i Srbijom je još enorman, ali se smanjuje u kontinuitetu.

“Njemačka je postala naše najveće izvozno tržište, dok će Srbija, ako se aktuelni trendovi nastave, sa drugog mjesta pomjeriti Hrvatsku, uz rastuće učešće i Italije. Izvoz u neke zemlje je višestruko povećan – u Albaniju skoro učetvorostručen, u UNMIK povećan za skoro polovinu”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, osnovni problem izvoza BiH ostaje nizak nivo proizvodnje, a posebno proizvodnje za izvoz, koja u svemu može biti konkurentna na stranim tržištima, dok je drugi ključni problem loša struktura izvoza, koju karakteriše izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih – finalnih proizvoda.

“Spoljnotrgovinska razmjena je praktično jedina `svijetla tačka` u 2010. godini, uz `betoniran` enorman broj nezaposlenih, očekivanu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda jedva iznad nule i dalji pad vrijednosti stranih ulaganja”, pojasnio je Gavran.

On je naglasio da su pozitivni nagovještaji s kraja 2009. godine pretvoreni u ovoj godini u uzlazni trend i ekspanziju izvoza u više sektora, dodavši da su vodeću ulogu imali, kao i do sada, malobrojni veliki izvoznici, koji su i najzaslužniji za obrat u statističkoj slici spoljnotrgovinske razmjene BiH.

Prema Gavranovim riječima, ovi pozitivni trendovi su kontinuirani i u nekim sektorima, poput metalskog, a izvjesno je dostizanje nivoa izvoza iz 2008. godine i nastavak povećanja iznad tog nivoa u prvoj polovini naredne godine.

“Neke kompanije, poput `FAD` Jelah – Tešanj i `Borac` iz Travnika, čak su ostvarile rekordne rezultate u proizvodnji i izvozu i najavljuju dalja ulaganja i širenje”, istakao je Gavran i dodao da za puni oporavak nije dovoljno samo dostizanje ranijih nivoa proizvodnje i izvoza u BiH, jer su posljedice recesije, prije svega efekti na zaposlenost i životni standard, teške i dugotrajne, te je za njihovo anuliranje potrebno mnogo više vremena i sredstava.

Gavran je naglasio da sama privreda ne može riješiti sve akumulirane probleme, te da je neophodno odlučno i dugoročno djelovanje vlasti u BiH, što se u zemljama s odgovornim vladama i ostvaruje.

“I uzroci oporavka u BiH su najvećim dijelom spoljni, odnosno rezultat su ispravnog djelovanja vlada na našim izvoznim tržištima, koje su podrškom svojoj privredi pomogli i našoj, da može ponovno plasirati svoje proizvode ranijim partnerima”, rekao je on.

Gavran je naglasio da nastavak implementacije regionalnog sporazuma o CEFTA, čija je primjena počela krajem 2007. godine, u 2010. godini potvrdio da je ovo tržište najuspješnije za izvoznike BiH, ali i da problem necarinskih barijera u pojedinim članicama nije riješen.

“Već se sve više govori o potrebi postupne liberalizacije sektora usluga u regiji, što najaktivnije zastupa Srbija, dok se istovremeno ni liberalizacija trgovine robom ne odvija na način predviđen sporazumom”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, BiH je u ovoj godini kreirala, ali potom i propustila priliku da strateški poboljša svoju poziciju u CEFTA,  zaključivanjem bilateralnih protokola o uzajamnom priznavanju dokumenata akreditovanih tijela za ocjenu usklađenosti s vodećim partnerima – Srbijom i Hrvatskom, čime bi se uklonila većina aktuelnih barijera.

“Takav je protokol, nakon dugotrajnih pregovora, uspješno dogovoren i parafiran sa Srbijom, ali već mjesecima se njegovo potpisivanje i implementacija odgađaju, jer ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević nije dogovorio o potpisivanju sa srbijanskim kolegama”, naglasio je Gavran.

On je istakao da je izgovor o nemogućnosti usklađivanja datuma “očigledna neistina, te ostaje žalosni zaključak da su interesi domaće privrede ponovno u sjeni nekih drugih pojedinačnih interesa”, te bosanskohercegovački izvoznici i dalje nisu ravnopravni s konkurencijom u Srbiji.

Gavran je pojasnio da se BiH o istovjetnom protokolu pokušala dogovoriti i s Hrvatskom, ali je naišla na odsustvo dobre volje i pregovori su obustavljeni do daljeg, zbog očite nespremnosti Hrvatske da promijeni sadašnje stanje u kojem je privreda BiH potpuno neravnopravna.

“Nažalost, da je ovakav postupak suprotan suštini Cefte – naše nadležne vlasti tek konstatuju, bez preduzimanja bilo kakvih recipročnih mjera ili daljih pokušaja da se situacija promijeni”, istakao je stručnjak za makroekonomski sistem Komore.

Prema Gavranovim riječima, rekordni spoljnotrgovinski deficit iz 2008. godine od preko devet milijardi KM smanjen je u 2009. na 6,4 milijarde KM, ali kao posljedica ukupnog smanjenja obima razmjene uzrokovanog recesijom, a ne kao rezultat povećanja izvoza BiH i prodora na nova tržišta.