BANJALUKA – Industrijska proizvodnja u RS u prošloj godini je porasla za pet odsto u odnosu na godinu ranije, ali je to, ipak, ispod prosječnog rasta u proteklih pet godina od 11 odsto. 
Gledajući po osnovnim sektorima, najveće povećanje proizvodnje lani je zabilježeno u rudarstvu, za 9,1 odsto, slijedi prerađivačka industrija sa 5,1 odsto, te elektroenergetski sektor sa rastom od tri procenta, podaci su Zavoda za statistiku RS.
Analizirajući pojedinačne grane, uočljivo je da je najveći pomak napravljen u rudarsko-metalurškom sektoru koji je u 2008. i 2009. bio jedan od najpogođenijih globalnom ekonomskom krizom. Vađenje ruda metala je tako minule godine povećano za oko 56 odsto, proizvodnja mašina i uređaja za 35 odsto, osnovnih metala, električnih mašina i aparata 32 odsto, te metalnih proizvoda oko tri odsto.
Zapažen rast bilježi se, takođe, u proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata za 71 odsto i reciklaže 60 odsto.
Duško Jakšić, direktor Ekonomskog instituta u Banjaluci, kaže da je lanjski rast industrijske proizvodnje očito posljedica povećanja produktivnosti, jer, ukazuje, ne može biti odraz investicija i zapošljavanja koje su bile u padu.
Kao zabrinjavajući izdvaja, pak, podatak o padu proizvodnje u radno intenzivnim djelatnostima kao što su proizvodnja prediva, tkanina i odjevnih predmeta koja je u 2010. potonula od 29 do 42 odsto.
U Udruženju tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS kažu da je veći dio tog sektora pretrpio značajne posljedice ekonomske krize koju je Vlada nastojala da ublaži subvencijama od 50 KM po zaposlenom radniku.
"Čini mi se da tekstilna industrija u RS iz krize ide ka gašenju slijedeći druge zemlje u tranziciji, koje se, takođe, nisu mogle oduprijeti konkurenciji sa Istoka. Dodatni problem je loša privatizacija koja je praktično uništila tekstilne centre u Derventi, Srpcu, Trebinju i Čelincu", kaže Radovan Pazurević, predsjednik Izvršnog odbora tog granskog udruženja.
Sa druge strane, obućarska industrija se pokazala dosta žilavijom, pa je u 2010. uspjela čak da zabilježi rast proizvodnje za 24 odsto, što je, prema njegovoj ocjeni, posljedica sve veće tražnje globalnih kupaca za kvalitetnijim proizvodima.
Pazurević, koji je direktor Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente, kaže da su lani povećali produkciju za čak 42 odsto i zaposlili 170 novih radnika, a slične poduhvate, ukazuje, zabilježili su i banjalučka "Bema", "Sportek" iz Kotor Varoša i "Relaks" iz Dervente.
Ekonomisti ističu da, pored statistike o fizičkom obimu industrijske proizvodnje, s posebnom pažnjom treba pratiti i nivo zaposlenosti i investicija u RS.
"Nažalost, rast proizvodnje u RS ne prate i bolji ekonomski efekti, poput povoljnijih cijena", naglašava Duško Jakšić.
Upitan za procjene privrednih kretanja u 2011, Jakšić je rekao da ako se ostvare projekcije iz Ekonomske politike RS o rastu bruto domaćeg proizvoda od 4,8 odsto, to znači da bi industrijska proizvodnja trebalo da raste za oko osam odsto.
Rast industrijske proizvodnje u RS
2006.- 19,1%
2007. – 1,4%
2008. – 16,8%
2009. – 19%
2010. – 5%
