MOSKVA – Ruska rublja na istorijskom minimumu – tako sve češće glase naslovi u listovima u Moskvi. Zbog toga je od do kraja novembra u Rusiji ograničeno bankarsko obezbjeđivanje likvidnosti rublje na dvije milijarde dolara u toku dana.

Rublja je do marta ove godine padala, ali polako da bi nakon pripajanja Krima ubrzala tempo.

“Tri objektivna faktora su se skoncentrisala u jednom trenutku. To je ekonomska stagnacija koja se graniči sa recesijom, sankcije i cijena nafte. Mi smo osuđeni na tu ponižavajuću zavisnost od cijene nafte, takva je ekonomska politika“, rekao je direktor Ekonomskog instituta RAN Ruslan Grinberg.

Doktor ekonomije Nikita Kričevski navodi da profitirati spekulanti i uvoznici.

“Pored njih profitirae i importeri. A izgubiće stanovništvo čak i ono koje nema ušteđevinu jer skoro svi idu u prodavnicu a veliki dio naše hrane se uvozi. I štetu će imati država koja je zainteresovana ne samo za socijalnu stabilnost već i za održiv razvoj ekonomije“, rekao je Kričevski.

Građani su počeli da reaguju na pad rublje i njenu nestabilnost – umanjio se broj kredi, a dobar dio novih kredita su krediti za refinasiranje.

Galopirajući pad posljednje dvije nedjelje zaustavio se nakon izjave ruskog predsjenika Vladimira Putina da vlasti čine sve da stabilizuju rublju i drže inflaciju pod kontrolom. Inflacija je trenutno 7,13 odsto sa prognozom na 15 do kraja godine.

Guvernerka centralne banke objavila je da do devalvacije rublje dolazi zbog spekulacija stanovništva, banaka, importera i eksporetra.

Ona je takođe rekla da centralna banka pušta rublju u slobodan tok ali da zadržava pravo da interveniše po potrebi.

Pojedini ekonomisiti ubjeđeni su da će Centralna banka intervenisati.

“Jer tako osjetiljivost valute podriva povjerenje u vlast“, rekao je Grinberg.

Na stabilizovanje kursa centralna banka je u toku 2013 potrošila oko 27 milijardi dolara a samo u oktobru ove godine 40 milijardi dolara.

Banka Rusije je najavila da će ograničavanjem svojih intervencija na do 350 miliona dolara dnevno, odustati od "neograničene" prodaje deviza, da bi izbegla "špekulativnu strategiju protiv rublje".

Od početka sukoba u istočnoj Ukrajini pro-ruskih separatista i snaga lojalnih Kijevu, ruska Centralna banka je potrošila milijarde na intervencije.

Promena strategije i očigledna volja da se rublja prepusti, dovela je do naglog pada njene vrednosti na nov rekordno nizak nivo.

"Smatrali smo da je neophodno zadržati neki oblik intervencije (…) prvenstveno da bi se sprečio ozbiljan šok na tržištu", uveravaju zvaničnici koji stabilizaciju tržišta očekuju "do kraja godine".

Ruska valuta je izgubila skoro četvrtinu svoje vrednosti od početka godine zbog krize u Ukrajini i sankcija Zapada što je sve otežalo rad ruska privreda i dovelo do masovnog bekstva kapitala iz Rusije.

Inflacija koja u oktobru iznosi 8,3 odsto i najteže utiče na domaćinstva, nije pogodila popularnost predsednika Vladimira Putina za koga Levada centar kaže da uživa podršku 88 odsto stanovništva.

Ekonomista Nil Sering iz firme "Capital Economics" kaže da promena strategije Centralne banke, omogućava da se "smanji rizik da se pad vrednosti rublje pretvori u monetarnu krizu koja samu sebe hrani".

Banka Rusije pokušava da istovremeno zaustavi odliv kapitala kroz kredite, te je prošlog petka povećala referentnu kamatnu stopu na 9,5 odsto.

Većina ekonomista ne predviđa da će povećanje kamate uticati na investitore, već da pre svega pogađa domaćinstva.

Međutim, neki javni funkcioneri su kritikovali odluke centralne banke, strahujući da smanjenje pristupa kreditima dalje slabi ekonomiju koja je na ivici recesije zbog sankcija i pada cena nafte.

Mnogi stručnjaci su skeptični prema efikasnosti takvih mera jer smatraju da situacija nema mnogo veze s monetarnom politikom, već da zavisi od geopolitičkih faktora, odnosno od sankcija Zapada i embarga na uvoz hrane kojim je odgovorila Moskva.

Rast potrošačkih cena u oktobru za 8,3 odsto na godišnjem nivou, posebno utiče na prehrambene proizvode – meso, ribu, voće i povrće. (Agencije)