CAVTAT – Potrebno je stvoriti političku klimu ponajprije na području ekonomije i uže saradnje kako bi svi profitirali, smatra Ivo Šimek, stariji izvršni direktor za jugoistočnu Evropu AT Kearneya.

“Najbolje uslove za ulaganja ima Srbija: ima najniže troškove rada, vrlo povoljan poreski sistem i dovoljno slobodnih radnih kapaciteta. Hrvatska se dosad nije uspjela uspješno pozicionirati niti se privreda dovoljno internacionalizovala , ali sa BDP-om od 48 milijardi evra ipak je najveća ekonomska sila u regiji. Slovenija ima najbolju startnu poziciju jer ima najviše međunarodno orijentisanu privredu u regiji, ali i trgovinski bilans koji je najpozitivniji“, ističe Šimek.

Najveći izazovi jugoistočne Evrope su stvaranje tržišta sa više od 25 miliona stanovnika bez većih i nepotrebnih prepreka za rad u regiji. Treba dopustiti i omogućiti slobodu kretanja radne snage, jedinstvene procese za dobijanje radnih dozvola za stručnjake, smanjenje carinskih stopa te poreza, takođe, treba znatno poboljšati infrastrukturu, dodaje Šimek.“Cilj i nastojanje EU-a i velikih kompanija je posmatrati regiju integralno, zato će EU zajednički uložiti znatna sredstva u pomoć pri rješavanju infrastrukture, energetske strategije i u prilagođavanju privreda, te državne uprave standardima Evropske unije“, najavljuje Šimek.

Evropska unija mora imati važnu ulogu u regiji, potrebno je da i države regije naprave i odaberu prioritetne projekte, ističe Giulio Moreno, šef misije EBRD-a u Crnoj Gori. “Potreban je novi pristup u privlačenju investicija, i regija treba biti proaktivna, a ne čekati da EU odabere projekte koji su joj interesantni. Skupovi poput Summita100 ili zajedničke ministarske turneje su pravi način kako promjeniti sliku o regiji“, smatra Moreno.

Ova regija treba 10 godina komunikacione kampanje o tome da je tržišna ekonomija dobra stvar, jer smo imali 50 godina kampanje kako je to loša stvar, kaže predsjednik Uprave NLB Banke Janko Medja. “Često na skupovima poput Sammita100 mi propovjedamo istomišljenicima. Na žalost, u društvu je još uvijek puno onih koji u glavama imaju socijalizam, odnosno misle da imaju prava, ali nemaju obaveze„, kaže Medja.

Trebamo regionalne infrastrukturne projekte, i moramo ih pokrenuti, kaže Dejan Janjatović, predsjednik Uprave Prokredit banke. “Ne kaže se bez razloga pomozi sam sebi pa će ti i Bog pomoći. Moramo naći načine kako da rješimo naše probleme i tada će nam u pomoć uskočiti neko sa strane“, ističe Janjatović.

Ambasador Elin Flygenring, predstavnica predsjedavajućeg Nordijskog savjeta ministara na Summitu100, rekla je da su nordijske zemlje, uprkos svojim razlikama, još prije više od šezdeset godina odlučile zajednički privredno nastupati u svijetu jer su već tada bile svjesne da su male zemlje manje konkurentne u svijetu ako nastupaju samostalno.

“Među našim zemljama postoje političke razlike jer su samo neke zemlje članice Evropske unije, dok su neke druge, na primjer, članice NATO saveza, no to nam ne smeta da sarađujemo u privredi. Naša saradnja nije napravljena odjednom i stalno se mijenja u skladu sa promjenama u svijetu. Osnov nove strategije našeg brendinga koji je napravljen 2014. biće sloboda kretanja, inovacije, vidljivost i međunarodna aktivnost. Zemlje vaše regije trebaju naći način kako podstaći saradnju. Treba definisati probleme i podstaći političare da ih riješe, ponovo vidjeti koji su to problemi i stalno ih popravljati. To je nešto što se ne događa preko noći nego se treba kontinuirano raditi na tome ”, istakla je Elin Flygenring

Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja, rekao je da je ekonomija veličine važna za konkurentnost preduzeća i da je važno da kompanije rade u inostranstvu jer 40 odsto tržišta u Sloveniji, koliko ima Gorenje, i 40 odsto tržišta Njemačke, koje drži Siemens Bosch, nije isto.

“Oko 25 miliona stanovnika regije je dovoljno veliko za poslovanje, razumijemo se međusobno i solidno smo obrazovani, no barijere su u glavama i lošoj infrastrukturi te neizvjesnoj političkoj budućnosti. Imamo potencijal jer analize rasta ove regije pokazuju brojke višestruko veće od onih u Evropi i dobro je da postoji kompetentan finansijski sektor. Kako se kaže, onaj koga je zmija ugrizla, boji se i gliste, pa se tako i banke boje ulagati jer su preduzeća prilično zadužena”, upozorava Bobinac.

Kapital je čudna voćka, zna gdje se može oploditi, a odakle treba pobjeći, kaže Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe. “Nije dovoljno osvojiti samo tržište regije ako želite dobro poslovati. Ako pravite proizvod koji je planiran za najmanje 500 miliona evropskih kupaca,to može donijeti uspjeh i zato će Slovenija i Hrvatska učiniti sve da zemlje regije uđu u Evropsku uniju. Upravo zato ne trebamo zaboraviti da je nakon svakog rata potrebno sjesti i jesti”, kaže Roglić.

Upozorio je kako krivicu za sadašnje stanje snose dijelom i banke. “Donedavno su se ljudi lako zaduživali, a sada su banke previše oprezne i ne daju novac ni onima koji imaju dobre projekte. Isto tako, investitori moraju misliti na to da uzmu kredite koje mogu vraćati jer čim zakasne sa ratom za kredit, gube vlasništvo nad svojim poslovnim projektom”, kaže Roglić.

Za sigurnost poslovanja nužna je politička stabilnost, kaže Jelena Drakulić-Petrović, predsjednica Uprave Ringier Axel Springera. “Vlasnici kompanija često nisu bili spremni ući u Srbiju upravo zbog nesigurnosti i zato su spremni čekati i platiti više za akvizicije. Isto tako potreban je važan, jasan i siguran zakonodavni okvir kojim će se poslovanje učiniti stabilnim. Taj okvir treba pratiti njegova primjena koja se, za sada, često zloupotrebljava”, kaže Jelena Drakulić-Petrović.

Investitori, ako žele ulagati u neku zemlju, u donošenju odluke prvo pogledaju kakav je rejting zemlje, kaže Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatskog udruženja poslodavaca.

“Procesi dobijanja dozvola i realizacija projekta predugo traju i dugo se čeka povratak ulaganja. Istovremeno nemamo dovoljno jasne vizije budućnosti ni na nacionalnim nivoima. Moramo napraviti i nacionalne, ali i regionalne strategije, kao i jasne korake za njihovu realizaciju. Regulatorno usklađenje moglo bi postati prvi korak ka poslovnom povezivanju regije”, kaže Ivica Mudrinić.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, koji je učestvovao u radu Samita 100 biznis lidera jugoistočne Evrope u Cavtatu, istakao je podršku udruživanju, posebno u poljoprivredi, proizvodnji zdrave hrane, turizmu i energetici.

Vujanović je izrazio poštovanje za odluku o formiranju konzorcijuma od kojih je onaj u građevinskom sektoru pod nazivom "Feniks" već pokazao uspjeh, ne samo u regionu, već i na trećim tržištima.

Na Samitu su učestvovali i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Slovenije Borut Pahor, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, članovi predsjedništva BiH Bakir Iztbegović, Nebojša Radmanović i Željko Komšić, predsjednik Albanije Bujar Nišani, te predsjednik samoproglašenog Kosova Atifeta Jahjaga.

Samit 100 vodećih lidera osnovan je 2011. godine, kao asocijacija uspješnih privrednika koji promovišu saradnju radi jačanja konkurentnosti regiona.

Nakon skupa u Srbiji i Crnoj Gori, članovi udruženja su u Hrvatskoj analizirali mogućnosti saradnje u sedam oblasti ekonomije.

Nakon što su saopštili dosadašnje rezultate njihovog udruženja i dalje ambicije, zvaničnici su dali podršku aktivnostima, smatrajući da one doprinose ekonomskom povezivanju zemalja regiona. (Agencije)