ZAGREB – Hrvatska je jedina zemlja od novih članica Europske unije koja će u 2014. imati pad BDP-a, upozoravaju predstavnici Svjetske banke, ali i navode da se vide i prvi znakovi oporavka.

Od početka 2014. kontinuirano raste industrijska proizvodnja i izvoz, a u lipnju se vide i znakovi smanjivanja nezaposlenosti koja nije posljedica turizma.

– Ima nekih pozitivnih elemenata koji daju nadu da će se situacija dodatno popraviti do kraja godine i taj rast prenijeti u 2015. godinu. Međutim mi za ovu godinu procjenjujemo ipak nastavak recesijskih kretanja iako puno manjih nego prethodnih godina – ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster.

Iz Svjetske banke za iduću godinu predviđaju rast Hrvatske od najmanje 1 posto.

U izvješću Svjetske banke, procjenjuje se da će se gospodarski rast u zemljama Srednje i Istočne Europe (EU11) udvostručiti u 2014. godini, te nastaviti jačati 2015. Iznimka je jedino Hrvatska, za koju se u 2014. očekuje pad BDP-a od 0,5 posto, dok se sljedeće godine očekuje blagi rast od 1,2 posto. Prosječni rast ove godine u promatranih jedanaest zemalja trebao bi biti 2,6 posto, dok će 2015. on iznositi 3 posto.

Osim što je Hrvatska već šestu godinu u recesiji, prognoze pokazuju da nas očekuje zaostajanje u odnosu na promatranu regiju.

Kao problem, ističe se visoka nezaposlenost mladih, koja je u Hrvatskoj među najvišima u Europi, a u zemljama sa takvim problemom javlja se i tendencija pada populacije.

Postojanje velikog broja neaktivnih mladih ljudi predstavlja rizik stvaranja "izgubljene generacije".

No, u izvješću se analizira 10. godišnjica ulaska u Uniju zemalja Srednje i istočne Europe, koje su, kako se navodi, zabilježile rapidan ekonomski napredak, usprkos svjetskoj financijskoj krizi.

Integracija u Europu, zemljama je donijela pozitivne efekte na financijskim tržištima i međunarodnoj trgovini. Osim toga, u tim je zemljama došlo do značajnog napretka u funkcioniranju institucija.

Hongjoo Hahm, predstavnik Svjetske banke u Hrvatskoj, rekao je prethodno da je Hrvatska zaglibila u recesiji zato što nema čelnike koji će zagovarati promjene i zato što favorizira javni sektor nauštrb privatnih poduzeća.

"Hrvatska će se vjerojatno suočiti sa šestom uzastopnom godinom recesije, što je prilično neobičan fenomen. Strukturni problemi koje nije rješavalo više vlada zaredom sprečavaju rast gospodarstva", konstatirao je Hongjoo Hahm danas u razgovoru za Reuters.

Agencija napominje da se hrvatsko gospodarstvo od 2008. smanjilo gotovo 13 posto, a za ovu se godinu ponovo prognozira pad aktivnosti, čime su prigušene nade u poticaj koji je trebao donijeti prošlogodišnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Pokušaji vlade da oživi gospodarstvo oslanjaju se na mikro-inicijative posredstvom raznih državnih agencija, bez prave koordinacije među pojedinim državnim tijelima.

"Nedostaje vodstvo u ekonomskim reformama, jasna vizija u kojem smjeru ekonomija želi ići. Ekonomija treba nekoga tko će efikasno koordinirati fiskalni okvir sa strukturnim reformama i time otvoriti prostor za rast predvođen privatnim sektorom", ističe dužnosnik Svjetske banke.

"U protivnom u budućnosti možemo očekivati uglavnom isto, što nije zadovoljavajuće za hrvatske građane", dodaje.

Reuters napominje da vlada premijera Zorana Milanovića uglavnom nije uspjela pokrenuti gospodarstvo, stvoriti radna mjesta ni pokrenuti značajne reforme. U agenciji primjećuju i da je potpora javnosti vladi u međuvremenu kliznula na rekordno niske razine.

Po Hahmovim je riječima malo toga učinjeno kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima i vlada je pogriješila što se previše oslonila na javni sektor i na ulaganja državnih poduzeća.

"Previše je birokratskih opterećenja na razini lokalne uprave, a javna potrošnja favorizira javni sektor. Sudovi sporo rješavaju sporove povezane sa zemljišnim knjigama ili one vezane za rad", dodaje predstavnik SB-a u Hrvatskoj.

Tvrdi da je Hrvatska previše porezno opteretila mala privatna poduzeća koja već ionako teško dobivaju novac od opreznog bankovnog sektora. Istodobno nisu ispunjena pojedina obećanja u području oporezivanja kojima se trebao ravnomjernije rasporediti porezni teret.

"Čudno je da Hrvatska, čije gospodarstvo spada u skupinu s najvećim poreznim teretom u Europi, nema porez na nekretnine usprkos tome što nekretnine čine značajan dio imovine, a mnoge među njima nisu u upotrebi. S druge su strane mala i srednja poduzeća pretjerano porezno opterećena", smatra Hahm.

Slaže se da bi vladina nastojanja da smanji proračunski deficit i uvede europske propise usmjerene na proračunsku disciplinu trebala pomoći u rješavanju problema. (Agencije)