LONDON – Zvanični Beograd je posvećen reformi i jačanju privatnog sektora, u šta su neki investitori počeli da sumnjaju, izjavio je ministar privrede Željko Sertić u intervjuu za londonski Financial Times (FT), ukazujući na to da je Srbija pokrenula privatizaciju i fiskalno zatezanje bez spoljnih pritisaka.

"Pre mesec dana objavljen je javni poziv za privatizaciju 502 preduzeća i primili smo više od 1.700 pisama o namerama od kompanija iz Srbije i inostranstva zainteresovanih za neka od preduzeća", rekao je Sertić, napominjući da srpska vlada traži investitore i za beogradski aerodrom "Nikola Tesla", prenosi britanski ekonomski dnevnik.

"Nakon dosta godina, vlada je učinila veoma važan korak i definisala ekonomiju kao najvažniji cilj za zemlju. To znači da je potrebno rešiti dosta konkretnih problema i da novi zakoni treba da podstaknu razvoj privatnog sektora i minimalizuju intervencije države u ekonomiji, uz glavni cilj da se kreira povoljno poslovno i investiciono okruženje", naveo je ministar.

Kako navodi list, Sertić je na marginama nedavne konferencije "Srbija-Dan investiranja" u Londonu, na kojoj se prisutnima obratio i premijer Aleksandar Vučić, priznao da su mnoge od kompanija koje se spremaju za privatizaciju gotovo neodržive, a za 99 njih nije stigla nijedna ponuda.

"Među tim kompanijama su i one koje će bankrotirati, jer su izgubile tržišta ili njihova dugovanja premašuju ukupni kapital, ali imamo i firme koje mogu da prežive na tržištu", dodao je on.

Nedavni uspeh Air Serbie, čijih je 49 odsto akcija prošle godine kupio Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, mogao bi podstaći interesovanje za investicije u beogradski aerodrom, koji je ove godine evidentirao najveći rast broja putnika u Evropi, kazao je Sertić.

"Uz najveći budžetski deficit u Evropi, iznad sedam odsto, i javni dug koji se približava nivou od 70 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), Srbija ne može više da priušti podršku masivnom javnom sektoru", navodi FT, dodajući da se u toj oblasti očekuje ukidanje više desetina, možda čak i stotina hiljada radnih mesta.

Srbija mora još dosta da radi da bi privukla investicije u obimu u kom to čine neke od susednih zemalja. Strane direktne investicije od 2002. iznose gotovo 21 milijardu evra, ali je njihov priliv značajno usporio prošle godine, na 1,04 sa 2,02 milijarde evra iz 2012. i dosta je niži u odnosu na vrhunac od 4,3 milijarde evra iz 2007, piše britanski list.

Srpska privreda potonula je u recesiju nakon katastrofalnih prolećnih poplava, što dodatno otežava budžetske rezove. BDP će, prema prognozama, iduće godine porasti dva odsto, a 2016. tri odsto, što je odlično za evropski prosek, ali i dosta nisko prema standardima zemalja u usponu.

Povodom aktuelnih pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, srpski ministar privrede je naglasio da je Srbija pokrenula privatizaciju i fiskalno zatezanje bez spoljnih pritisaka, piše FT.

"Odluka da smanjimo broj radnika u javnom sektoru, da srežemo plate i penzije je odluka na koju nas niko nije primorao. To činimo da bismo smanjili budžetski deficit i poslali poruku da smo ozbiljna država i da smo svesni posla koji je pred nama. Sve to je i poruka investitorima i dobra vest za njih", ocenio je ministar.

Iako ima povoljnu geografsku lokaciju, kvalifikovanu radnu snagu i državnu podršku velikim investicijama, Srbija je i dalje osetljiva privreda, izložena kao i većina zemalja u okruženju problemima u evrozoni zbog nestabilne valute, fiskalnih problema i delom zbog neizvesne političke budućnosti, uprkos pregovorima o priključenju Evropskoj uniji, ocenjuje FT.

Sertić je napomenuo da Srbija 65 odsto trgovinske razmene ostvaruje sa zemljama evrozone, što značajno utiče na ekonomiju.

"Ceo ovaj paket reformi kreiran je u cilju uspešnijeg izbegavanja rizika. Jedan od stubova je jačanje privrede u svakom smislu, jačanje konkurentnosti naših kompanija na inostranim tržištima i održavanje dobrih odnosa sa regionom i svetom, što sve otvara vrata za poslovanje", zaključio je srpski ministar privrede. (Financial Times)