BANJALUKA – Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u RS od 2011. do 2013. godine, čiji je nacrt razmatrala Narodna skupština Srpske, ima za cilj unapređenje poslovnog ambijenta i povećanje konkurentnosti domaće privrede na evropskom i svjetskom tržištu.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Srpske Željko Kovačević istakao je da se Nacrtom strategije želi poboljšati međunarodni rejting Republike u pogledu kvaliteta poslovnog ambijenta.

“Jedan od ciljeva strategije jeste da se kompletira i učini funkcionalnom razvojna infrastruktura za podršku malim i srednjim preduzećima na svim nivoima”, rekao je Kovačević, obrazlažući Nacrt strategije.

Navodeći da mala i srednja preduzeća čine 99 odsto svih privrednih subjekata i zapošljavaju 78 odsto od ukupno zaposlenih lica u Srpskoj, Kovačević je istakao da su ta preduzeća u 2009. godini ostvarila 78 odsto ukupnih prihoda i 75 odsto ukupne dobiti svih preduzeća u Srpskoj.

Kovačević je napomenuo da sve zemlje u okruženju i EU posvećuju veliku pažnju podsticaju razvoja malih i srednjih preduzeća i zanatskog preduzetništva.

On je naglasio da je strategija usklađena sa Poveljom za mala i srednja preduzeća i evropskim Aktom o malim i srednjim preduzećima, te da je izradi strategije prethodila analiza stanja u oblasti malih i srednjih preduzeća, čiji rezultati govore da je Srpska učinila značajne korake u ovom pionirskom poslu.

Poslanik Socijalističke partije Predrag Gluhaković ocijenio je da je ova strategija jedan od najvažnijih dokumenata, čiji je cilj poboljšanje poslovnog ambijenta u Srpskoj.

Gluhaković je napomenuo da je u Republici potrebno stvoriti što bolje uslove za razvoj malih i srednjih preduzeća, te da bi Nacrt stretegije trebalo da bude upućen u javnu raspravu.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Srpske Milan Švraka istakao je da u sektoru malih i srednjih preduzeća u Srpskoj najviše učešća imaju mikropreduzeća sa 94,3 odsto, upitavši koliko ima malih i srednjih preduzeća koja ispunjavaju uslove EU.

Mladen Kršić, poslanik SDS-a, rekao je da je nepovoljno što je u Srpskoj najviše zaposlenih u oblasti trgovine i saobraćaja, te da bi ovakvu situaciju trebalo popraviti u korist proizvodnih djelatnosti.

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić rekao je da će, prema novom poslovniku, dan za glasanje o tačkama sa današnjeg dnevnog reda biti danas u 10.00 časova.

Narodna skupština razmatrala je i Energetski bilans za 2011. godinu, kojim je planirano da se na pragu elektrana u RS u ovoj godini ukupno proizvede 5 396 gigavat-časova električne energije.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević rekao je da je plan proizvodnje električne energije u 2011. godini manji za 12,65 odsto u odnosu na ostvarenu proizvodnju u prošloj godini.

Kovačević je naveo da planirana proizvodnja električne energije na pragu hidroelektrana iznosi 2 252 gigavat- časova i za 31,47 odsto je manja u odnosu na ostvarenu u 2010. godini, dok planirana proizvodnja električne energije na pragu termoelektrana u 2011. godini iznosi 3 096 gigavat-časova.

Prema njegovim riječima, u Termoelektrani “Gacko” planirana je proizvodnja na pragu od 1 508 gigavat-časova, a u Termoelektrani “Ugljevik” 1 588 gigavat-časova električne energije.

Elektroenergetskim bilansom za 2011. godinu planiran je bilansni višak električne energije od 1 293 gigavat- časova.

Kovačević je rekao da je planirana proizvodnja uglja u 2011. godini 735 000 tona, dok je predviđen uvoz oko 1,397 miliona tona sirove nafte, što je za 28,5 odsto više u odnosu na količine uvezene u 2010. godini.

“U ovoj godini planiran je nastavak aktivnosti na rekonstrukciji i modernizaciji postojenja u Rafineriji nafte Brod, koja radi u kontinuitetu i dnevno prerađuje oko 4 125 tona sirove nafte”, istakao je Kovačević.

On je rekao da predviđena proizvodnja derivata nafte u Rafineriji nafte Brod u 2011. godini iznosi 1 256 423 tona, dok predviđeni plasman na teritoriji Srpske iznosi oko 478,4 hiljade tona derivata nafte, a na tržište Federacije BiH oko 374,1 hiljada tona.

On je naveo da će se obim prerade u Rafineriji ulja Modriča u 2011. godini povećati za oko 51 odsto u odnosu na prošlu godinu, a oko 90 odsto sirovine biće obezbjeđeno iz domaće proizvodnje i oko 10 odsto iz uvoza.

Planirani uvoz prirodnog gasa za 2011. godinu iznosi od 37,19 miliona kubnih metara, a proizvodnja ogrevnog drveta oko 822 500 kubnih metara.

Poslanik SNSD-a Radovan Vuković smatra da je riječ o kvalitetnom materijalu, ali da više zanimaju informacije u vezi sa najavljenim projektom izgradnje Hidroelektrane (HE) “Dabar” i sjedištem budućeg preduzeća u opštini Bileća.

Poslanik SNSD-a Đorđe Kojić smatra da je Elektroenergetski bilans važan dokument, ali je pitao istovremeno predstavnike resornog ministarstva da li Vlada RS planira davanje podsticaja za proizvodnju električne energije u mini HE i proizvodnje sunčeve energije.

Resorni ministar Željko Kovačević je rekao da će pitanje podsticaja proizvodnje električne energije mini HE biti regulisano pravilnikom, ističući da će početkom maja tim stručnjaka iz Japana iz kompanije “Tošiba” boraviti u Banjaluci kako bi ispitali mogućnost ulaganja u objekte za proizvodnju solarne energije.

Poslanik SDS-a Tomica Stojanović smatra da je poseban problem Elektroprivrede RS sistemska korupcija i neefikasnost.

Parlament RS je razmatrao i Prijedlog odluke o osnivanju savjeta za praćenje stanja i reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja u RS.

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS navode da se ovaj savjet osniva kao posebno savjetodavno tijelo.

“Savjet se osniva radi stalnog praćenja i reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja u RS i održavanja stalnog dijaloga relevantnih subjekata u ovoj oblasti”, ističu u Ministarstvu.

Ovo tijelo čine ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, predsjednik Odbora za praćenje stanja u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u Narodnoj skupštini RS, predsjednik Udruženja penzionera RS, predsjednik reprezentativnog većinskog sindikata u RS, predsjednik reprezentativnog većinskog udruženja poslodavaca u RS.

Savjet čine i direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS, direktor Penzijskog rezervnog fonda RS i direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS.