BEOGRAD – Srbija može da ostvari projektovani privredni rast od dva odsto 2017. godine povećanjem investicija koje će pokrenuti izvoz, ocenio je predsednik Fiskalnog saveta, Pavle Petrović.

Međutim, trenutno postoji oko četiri milijarde evra kredita koje su odobrili Svetska banka, Evropska investiciona banka i slične institucije, koje Srbija samo delimično ili uopšte ne koristi, ukazao je Petrović.

Kada se govori o investicijama, najpre se misli na privatne investicije, ali bi trebalo imati na umu da se Srbija na mnogim međunarodnim listama koje ocenjuju uslove poslovanja poslednjih godina nalazi na dnu lestvice, što, između ostalog, negativno utiče na porast privatnih, pre svega, stranih investicija, rekao je on.

Ono što bi država mogla da učini je da poveća javne investicije u infrastrukturu, jer one imaju veoma značajan uticaj, kako na privrednu aktivnost, tako i na privredni rast, smatra Petrović.

Domaće javne investicije trenutno iznose oko 2,5 odsto BDP-a, a u uporedivim zemljama u okruženju taj procenat se kreće između četiri i pet, što je gotovo duplo više, istakao je on.

Povećanje javnih investicija za 200 ili 300 miliona evra, kako je dodao, imalo bi značajan efekat na privrednu aktivnost naše zemlje.

Petrović je ukazao i da će Srbija u sledećoj godini samo za kamate morati da isplati oko 140 milijardi dinara, ili 3,5 odsto BDP-a, što je iznos jednak onom koji će sledeće godine biti izdvojen za osnovno, srednje i visoko obrazovanje.

Slična situacija može se očekivati i u naredne tri do četiri godine, ali se nakon toga, uz sprovođenje mera fiskalne konsolidacije, može očekivati stabilizacija. Petrović je podsetio da je država projektovala privredni pad u 2015. godini od 0,5 odsto, u 2016. godini rast od 1,5 odsto a u 2017. rast od dva procenta.

Međutim, Fiskalni savet je preliminarnom analizom došao do zaključaka da će se opcije za privredni rast otvoriti 2017. godine, rekao je on na ekonomsko-poslovnom forumu "Moguća Srbija 2020".

Prema njegovim rečima fiskalna stabilizacija je neophodan, ali ne i dovoljan uslov koji će omogućiti stabilnost privrede i privredni rast.

Ekonomsko-poslovni forum "Moguća Srbija 2020" organizuje Evropski pokret u Srbiji a cilj je da se kroz seriju razgovora i debate definišu osnovne pretpostavke i predlozi kako bi se pomoglo održivom razvoju zemlje.

Kao mogući scenario koji će dovesti do privrednog razvoja često se pominje i industrijalizacija, a razlog za to je činjenica da je industrijalizacija najefikasniji metod da se dođe do privrednog rasta, ocenio je profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić.

On je istakao da je i EU, nakon samita u Lisabonu 2002. godine, došla do zaključka da je napravila grešku što je razvoj industrije stavljala u drugi plan istovremeno se orijentišući na sektor usluga.

Prema njegovom mišljenju, Srbija se našla u teškoj ekonomskoj situaciji, između ostalog i zbog toga što se orijentisala na neoliberalni koncept razvoja, razvijala je usluge i forsirala uvoz.

Jak dinar u slaboj privredi odgovarao je uvoznicima, državi zbog povećanja PDV-a, ali i građanima koji su se zaduživali, rekao je on i ukazao da su posledice toga – rast deficita, javnog duga, nezaposlenosti…

Model koji bi obezbedio stabilan ekonomski razvoj je izvozno orijentisana privreda, smatra Savić.

On je napomenuo da je Fijat, iako jedna od najznačajnijih investicija u našoj zemlji, u prošloj godini u budžet Srbije uplatio nešto manje od 10 miliona evra, dok je Naftna idustrija Srbije uplatila oko milijardu evra.

Predsednik Evropskog pokreta u Srbiji Vlastimir Matejić je naglasio da naučni sistem u Srbiji u poslednjih 30 godina nije bio faktor privrednog razvoja, te da nije realno očekivati da će to biti ni u godinama koje slede.

U Srbiji nema novih proizvoda koji su proistekli iz domaćih naučnih inovacija, nema naučno istraživačkih centara u okviru preduzeća, a tehnološki razvoj Srbije se zasniva na uvozu stranih tehnologija, naveo je on.

Međutim, trebalo bi uzeti u obzir primere dobre prakse u svetu, kao što je Finska ili Irska, koje svoj privredni razvoj u najvećoj meri mogu da zahvali ulaganju u znanje.

Profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju Mihajlo Crnobrnja je mišljenja da je jedino koncept održivog privrednog razvoja, koji pored ekonomskog razvoja i rasta, obuhvata i socijalnu i ekološku komponentu, može za našu zemlju obezbediti prosperitet u narednim godinama.

Srbija se nalazi u četrnaestoj godini privredne tranzicije, čiji su rezultati razočaravajući, i neophodno je strateški promišljati dalji privredni razvoj zemlje, zaključili su učesnici današnjeg skupa.

Ekonomsko-poslovni forumu "Moguća Srbija 2020" organizuje Evropski pokret u Srbiji a cilj je da se kroz seriju razgovora i debate definišu osnovne pretpostavke i predlozi kako bi se pomogao održivom razvoju zemlje. (Agencije)