BEOGRAD – Vanredni profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju Gordana Matković uverena je da su promene, pa i izmene Zakona o radu neophodne iako je socijalni ambijent u kome se donosi taj zakon nepovoljan i težak.

U situaciji u kojoj je stopa nezaposlenosti visoka, a u Srbiji je ona viša od 20 odsto, nije jednostavno suočavati se i sa promenama koje se tiču Zakona o radu, ukazuje Matković, ali nema dilemu po pitanju neophodnosti promena.

"Prosto je neophodno da se takve promene donesu", rekla je Tanjugu Matković i dodala da se već duže zna da nam predstoje promene, ali i da bi trebalo da se "donekle uskladimo sa onim što je opšti trend u zemljama koje su razvijenije, a koje zapravo obezbeđuju fleksibilnije tržište rada".

I sociolog Srećko Mihajlović smatra da statistika upućuje na zaključak da smo u nezavidnoj situaciji, ali je rezervisan kad je reč o mogućnosti da se ti problemi reše predloženim izmenama Zakona o radu.

"Ako imamo takvu situaciju – da je broj penzionera nadvisio broj zaposlenih, među kojima imamo gotovo 800.000 onih koji rade u državnim, ili partijsko- drzavnim preduzećima i da imamo milion nezaposlenih, onda je jasno da smo u nezavidnoj situaciji", rekao je Mihajlović za Tanjug.

On, međutim, smatra da izmene zakona same po sebi neće omogućiti veće zapošljavanje, posebno mladih, a to je, kaže, jedan od zvanično navedenih razloga za donošenje novog zakona.

Matković, međuti, tvrdi da je jasno da su upravo mladi nezaposleni ljudi na određeni način platili cenu nefleksibilnog tržišta rada, zbog toga što je za poslodavnce bilo skupo da otpuste starije radnike.

"S druge strane, nisu u dovoljnoj meri mogli da koriste rad na određeno vreme", rekla je Matković, dodajući da je to doprinosilo tome da mladi ne budu u većoj meri prisutni na tržištu.

Da su mladi neprilagođeni tržištu potvrdio je i ministar za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Aleksandar Vulin, koji kaže da to znači da ili imaju obrazovanje koje nije potrebno, ili s druge strane nemaju dovoljno obrazovanja.

Statistika koja beleži broj mladih a nezaposlenih ljudi je zastrašujućia, izjavio je on danas na konferenciji posvećenoj zapošljavanju mladih.

Ona govori o više od 50 odsto mladih u Srbiji koji ne rade, a među njima je veliki broj onih koji su bez posla više od godinu dana, mada ima i onih koji ga i ne treže.

Zbog toga se mora uspostaviti dobar model obrazovanja koji prepoznaje tržište, zaključeno je na današnjem skupu.

Matković kaže da bi novi zakon trebalo da se na fleksibilniji način pozabavi i radnicima koji završavaju radni vek.

"Kad stariji radnici ostanu bez posla, jer je, recimo, preduzeće propalo, a veliki su zahtevi da se poslodavcu suzi prostor da može da ih otpusti, u takvoj će situaciji on biti i realno manje sklon da ih otpusti. Zato bi fleksibilniji zakon o radu po tom pitanju bio dobrodošao, jer su poslodavci demotivisani da takve radnike zaposle", kazala je Matković.

Socijalnu klimu u kojoj se donosi zakon o radu programski direktor Cesid-a Đorđe Vuković vidi kao neizmenjenu u toku cele prethodne decenije, s tim što ovog puta, kako kaže, više razloga za primedbe na izmene imaju zaposleni u javnom sektoru, te stoga tu postoji i mnogo veći otpor i bolji sistem sindikalnog organizovanja, nego u privatnom sektoru.

Ovo zato što, objašnjava, zaposlene u javnom sektoru čekaju nova sistematizacija, smanjivanje broja zaposlenih, smanjivanje plata…      

Razgovori o izmenama Zakona o radu koji su vođeni između predstavnika vlasti, sindikata i poslodavaca 9. i 10. jula nisu doneli rezultate, a sindikati su saopštili da se povlače iz pregovora o tom zakonu.

Kamen spoticanja predstavlja pitanje proširenog dejstva kolektivnog ugovora, a sindikati smatraju i da plate ne treba da budu predmet razgovora o izmenama Zakona o radu. Ministar rada Srbije Aleksandar Vulin najavio je 9. jula da će izmene biti usvojene do kraja jula, dok su reprezentativni sindikati upozorili da će organizovati proteste ako ne bude dogovora o tom zakonu.

Iako su nade polagane da će rešenje biti pronađeno na sastanku predstavnika sindikata i poslodavaca sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem 9. jula, razgovori o izmenama zakona nastavljeni su 10. jula kroz Radnu grupu za izmene Zakona o radu. Međutim, do napretka nije došlo ni na sednici Radne grupe i reprezentativni sindikati su 10. jula saopštili da izlaze iz pregovora o izmenama Zakona o radu i da će verovatno doneti odluku o protestima.

Sekretar Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajović rekao je za Betu da su reprezentativni sindikati izašli iz tih pregovora. On je rekao da su predstavnici SSSS i Ujedninjenih granskih sindikata (UGS) "Nezavisnost" napustili sednicu Radne grupe jer nisu mogli da prihvate nove ponude Ministarstva rada.

Prema rečima Mihajlovića, za sindikate je neprihvatljivo rešenje koje je ponuđeno u vezi sa proširenim dejstvom koletivog ugovora, kao i to što je Ministarstvo rada ostalo pri stavu da se plate smanjuju, iako sindikati insistiraju da plate nisu predmet razgovora o izmenama Zakona o radu.

Predsednik UGS "Nezavisnost" Branislav Čanak rekao je agenciji Beta da je "skoro izvesno" da će narednih dana biti doneta odluka o organizovanju protesta radnika zbog neprihvatljivih izmena Zakona o radu.

UGS "Nezavisnost" i Savez samostalnih sindikata Srbije najavili su 9. jula da su spremni za proteste ukoliko ne dođe do dogovora o izmenama Zakona o radu, kao i da će ukoliko on bude usvojen raditi na "rušenju" tog zakona. "Mi možemo da odemo i u Strazbur (u Evropski sud za ljudska prava) da ga srušimo. Pokrenućemo i kamapnju za prevremene izbore i izaći na ulice", kazao je Čanak 9. jula.

Predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković izjavio je večeras da će poslodavci podržati predlog izmena Zakona o radu, ali da njima nisu zadovoljni.

On je novinarima ispred Vlade Srbije, pre početka sastanka s premijerom Aleksandrom Vučićem, ministrima i liderima sindikata, rekao da je osnovna zamerka poslodavaca na izmene zakona to što treba više da plaćaju radnike koji imaju duži radni staž.

"To je prevaziđena stvar. Nekada će mladi čovek koji ima nova tehnološka saznanja biti mnogo korisniji poslodavcu, ali će zato onome ko ima 25 godina radnog staža poslodavac morati u startu da da veću platu, jer će i po novom zakonu ostati odredba da se o svakoj godini radnog staža doda 0,4 odsto plate na minuli rad, koji se više nigde u svetu ne primenjuje", rekao je Atanacković.

On je naveo da nije nužna javna rasprava o predlogu zakona i da bi ona mogla biti zamenjena raspravom na Socijalno-ekonomskom savetu, koji bi trebalo da se jasno opredeli da li zakon podržava ili ne.

Ministar rada Srbije Aleksandar Vulin je 10. jula, na pitanje do kada će se čekati da se poslodavci i sindikati dogovore, rekao novinarima u pauzi okruglog stola o tom zakonu u Palati Srbije da se neće čekati dugo, i da će Zakon o radu uskoro biti usvojen.

On je dan ranije najavio da će izmene Zakona o radu ući 15. jula u skupštinsku proceduru i da će biti usvojene do kraja jula.

Zakon treba da omogući lakše i zapošljavanje i otpušanje i fekslibilniju organizaciju radnog vremena, dok sindikati smatraju da predložena rešenja ugrožavaju prava zaposlenih i idu u prilog poslodavcima. Sindikati su tražili i da se održi javna rasprava o izmenama tog zakona, a jedno od spornih pitanja je bio i minuli rad, odnosno da li će se on obračunavati prema stažu kod poslednjeg poslodavca ili kod svih.

Državni sekretar Ministarstva rada Zoran Lazićje rekao 9. jula da predložene novine u zakonu predviđaju da rad na određeno vreme bude ograničen na najduže dve godine, da se uvede pripravnost i rad po pozivu, da se nedeljni odmor sa 24 produži na 36 časova, odmor između dva radna dana poveć sa 10 na 11 časova, a godišnji odmor da se koristi već nakon mesec dana.

On je rekao i da je iz zakona izbrisana odredba da polodavac može da isplati naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor i da su zaštićene i osobe sa invaliditetom, jer je poslodavac ukoliko želi da im da otkaz, obavezan da im nađe drugo radno mesto, a ukoliko ga nema mora da im isplati otpremninu.

Lazić je kazao i da su otkazni razlozi bolje definisani, kao i da za neisplaćene zarade zaposleni sa izvršnom ispravom može da se obrati izvršnom sudu, dodajući da je do sada zaposleni morao da prođe parnični postupak, ali da je sada to ukinuto.

Zajedno sa predlogom izmena Zakona o radu trebalo bi da sredinom jula na usvajanje Skupštini bude dostavljene i izmene i dopune Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju (PIO) za koje, takođe, neće biti održana javna rasprava.

Ministarstvo rada objavilo je 8. jula predlog izmena Zakona o PIO kojima je predviđeno da se postepeno povećava starosna granica za odlažak žena u penziju, sa sadašnjih 60 na 65 godina. Prema tom predlogu žene bi od 2023. godine u penziju odlazile sa 65 godina, što je sada uslov i za starosnu penziju za muškarce.

Izmene zakona o PIO podrazumevaju i uvođenje kaznenih poena za prevremeno penzionisanje, odnosno umanjenje penzija, a sindikati upozoravaju da je trebalo uvesti neke mere koje će obezbediti sigurnost radnicima da im poslodavac uplaćuje radni staž. (Agencije)