BEOGRAD – Predsednik Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović izjavio je da je za zaustavljanje rasta javnog duga do 2017. godine neophodno da vlada donese oštrije mere štednje u 2016, ili će u suprotnom morati da nastavi sa aktuelnim merama i u 2018. godini.

Fiskalni savet je naveo da, na osnovu planirane putanje budžetskih deficita od 2015. do 2017. i stope privrednog rasta na koje vlada računa, javni dug nije moguće stabilizovati pre 2018. i to na nivou većem od 88 odsto BDP-a.

Da bi taj cilj bio realizovan u 2017. deficit bi, dodao je Petrović, morao da se spusti sa planiranih 3,8 odsto na tri odsto BDP-a, što znači da nedostaje gotovo jedan odsto BDP-a dodatnih ušteda.

"Ovo je preliminarna ocena, jer mi još ne znamo srednjoročni plan vlade, koja je terbalo da donese Fiskalnu strategiju u kojoj bi se taj plan video, i gde bi mogli dobro da ocenimo problem", rekao je Petrović na konferenciji za novinare.

Privredni rast koji vlada planira u naredne tri godine, Fiskalni savet, prema njegovim rečima, ocenjuje delom optimističnim i smatra da će taj rast biti nešto manji.

Prognozirani pad privredne aktivnosti od 0,5 odsto u 2015. realno je procenjen, mišljenja su članovi Fiskalnog saveta, ali su prognoze rasta u 2016. od 1,5 odsto i u 2017. od dva odsto – teško dostižne i optimistične.

Fiskalni savet navodi da će samo po osnovu privrednog rasta, koji će biti manji od planiranog, javni dug u 2017. iznositi blizu 85 odsto BDP-a.

Petrović je podvukao da će mere fiskalne politike u 2015, ako se budu dosledno sprovodile, doneti trajno smanjenje državnih rashoda za 600 do 650 miliona evra.

Napomenuo je da se od novih mera u Nacrtu budžeta za 2015. planira smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru za oko pet odsto, što će državne rashode smanijiti za više od 100 miliona evra.

U budžetu je, dodao je Petrović, predviđeno ukidanje novih garancija za pokrivanje gubitaka javnih preduzeća, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i povećanje takse za tranzit gasa.

Treba otpustiti 10.000 činovnika u idućoj godini

Petrović je izjavio da bi, prema gruboj računici, u javnom sektoru trebalo otpustiti oko 10.000 radnika u 2015. godini, ako Vlada želi da postigne planirani cilj smanjenja izdataka za plate od oko pet odsto.

Petrović je rekao da još nema preciznog plana što može da ugrozi uspešnu realizaciju ove mere koja bi smanjila državne rashode za više od 100 miliona evra.

On je naveo da u javnom sektoru radi više od pola miliona ljudi, a pad zarada za oko pet odsto otprilike znači da će oko 27.000 zaposlenih ostati bez posla.

"Ovom merom ostvariće se trajne uštede od oko 100 miliona evra, a pun efekat ove mere možemo da očekujemo tek u 2016. godini", rekao je Petrović, dodajući da smanjenje broja zaposlenih naredne godine neće iznosti ukupno pet odsto.

On je rekao da, iako još nema preciznog plana, računa se da svake godine iz budžetskog sektora u penziju ode između 15.000 i 20.000 ljudi.

"Ako uzmemo gornju granicu od 20.000 ljudi, budući da se uslovi za penziju pooštravaju sledeće godine i da će mnogi požuriti da se penzionišu, to ipak ne znači da će se za toliku cifru smanjiti broj zaposlnih, jer neke od njih morate i da zamenite", objasnio je Petrović na konferenciji Fiskalnog saveta u NBS.

On je naveo primer, da, ako umesto svakog petog koji ode u penziju, zaposlite jednu osobu, to onda znači da u javnom sektoru neće biti 20.000 manje ljudi po osnovu prirodnog odliva, nego 16.000 hiljada.

"Tako smo došli do cifre koju bi treblo otpustiti da bi se fond plata smanjio za pet odsto", rekao je Petrović.

Prema njegovim rečima, zbog nedostatka jasnih planova racionalizacije s kojim vlada kasni, otpuštanja neće moći da budu dovoljno dobro targetirana.

"Opasno je kad se ne napravi plan za racionalizaciju jer se tada pribegava ampanjskim i ad hok merama", istakao je Petrović.

"U nekim sektorima postoji višak, a u nekim manjak zaposlenih. To mora da se utvrdi kako bi se znalo gde su ljudi potrebni a gde ih treba otpustiti", rekao je Petrović, konstatujući da je penzionisanje linearno, pa ljudi odlaze sa svih mesta, pa i tamo gde su deficitarni.

On je potsetio da je Vlada najavila plan racionalizacije u javnom sektoru za kraj ove godine, a sada se taj plan najavljuje za sredinu 2015. godine.

Fiskalni savet rezervisan po pitanju ekonomskog rasta u 2016.

Fiskalni savet je izrazio rezervu prema proceni Vlade Srbije da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2016. iznositi 1,5 odsto i procenio da će javna potrošnja u narednoj godini realno opasti za 3,5 odsto, a javni dug će nastaviti da raste do 2018. godine.

Objašnjavajući zašto je Fiskalni savet rezervisan po pitanju rasta BDP-a, Petrović je podsetio da se kreatori ekonomske politike u 2015. oslanjaju na očekivani rast privatnog sektora i povećanje zarada u tom sektoru, što je prema njegovoj oceni, moguće tek u 2016. godini.

Prognozirani pad BDP-a od 0,5 odsto u 2015. realno je procenjen, rekao je Petrović.

Što se tiče javne potrošnje, Petrović je procenio da ona ne samo da će opasti za 3,5 odsto u 2015. godini, već verovatno neće rasti ni u 2016. godini.

Petrović je rekao da će javni dug nastaviti da raste do 2018. godine i tu se Fiskalni svet razlikuje po proceanma od Ministarstva fianansija, koji očekuje stabilizaciju javnog duga već u 2016. godini.

Prema njegovim rečima, deficit budžeta moraće da se smanji sa 3,8 na tri odsto BDP-a, da bi se javni dug stabilizovao u 2018. godini.

Petrović je reako da niska inflacija ispod pet odsto u 2014. godini, za rezultat je imala niže prihode budžeta i veći deficit i ukazao da i u 2015. postoji opasnost niže inflacije, usled recesije u okruženju i niske cene nafte na svetskom tržištu.

"Budžet za 2015. je najava dobrog zaokreta, ali će fiskalno prilagođvanje biti nastavljeno i u 2018. godini", istakao je Petrović i ukazao da ono što otežava situaciju je to što je što još nemamo urađenu fiskalnu strategiju, koja je trebala da bude već dostavljena Fiskalnom savetu i urađena pre budžeta za narednu godinu.

Fiskalna strategija je bila važna i za novi aranžman s MMF-om koji nas očekuje, napomenuo je predsednik Fiskalnog saveta.

Odgovarajući na pitanje da li bi eventualna privatizacija Telekoma Srbije biti iskorišćena za finansiranje deficita budžeat u 2015. godini, Petrović je reako ad za tim nema potrebe, već da je namera vlade da prodajom Telekoma Srbije učini to javno preduzeće efkasnijim i da kao takvo opstane na tržištu.

Vučić zahvalio Fiskalnom savetu na pozitivnoj oceni budžeta

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je predsedniku Fiskalnog saveta Pavlu Petroviću na tome što je rekao da je budžet za 2015. godinu pozitivan zaokret za državu Srbiju.

"To su ljudi koji gledaju u budućnost, koji dobro razumeju stvari i ja sam zadovoljan kada to kaže profesor Petrović", rekao je Vučić novinarima u Boru.

On je naveo da ako budemo disciplinovani, odgovorni, ozbiljni i ako budemo radili vredno, za Srbiju neće biti problema.

"Za dve godine uporedite našu zemlju sa mnogim drugim zemljama u regionu koje nisu imale dovoljno energije ili hrabrosti da sprovedu reforme na vreme. Srećan sam što mi jesmo", kazao je Vučić.

Vučković: Prihodi i rashodi budžeta objektivno planirani

Generalna ocena Fiskalnog saveta je da su prihodi i rashodi budžeta za 2015. godinu objektivno planirani, pri čemu postoji mogućnost da deficit budžeta bude i manji od planiranog.

Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković rekao je na konferenciji za novinare da su u budžetu za 2015. godinu, na strani prihoda, gde se predviđa rast od 30 milijardi dinara, dominantni neporeski prihodi i to je pod znakom pitanja, jer je to čak za 25 milijardi dinara više od rebalansa budžeta za 2014.

Vučković smatra da su među glavnim izvorima neporeskih prihoda dividende od javnih preduzeća, koji u narednoj godini treba da budu veći za 14 milijardi dinara od ovogodišnjih, što je vrlo ambiciozno i nesigurno.

Kada je reč o planiranim rashodima budžeta za narednu godinu, Vučković je naveo da su rashodi smanjeni za oko 37 milijardi dinara u odnosu na rebalans, ali postoji rizik da rashodi budu veći od plana.

U budžetu nisu i planirana sredstva za intervencije u finansijskom sektoru Srbije, mada postoje sredstva planiaran u razdelu za vanredne situacije od 100 miliona evra i možda će ona biti korišćena u tu svrhu, rekao je član Fiskalnog saveta.

Vučković je dodao da su rashodi, formalno, smanjeni za šest milijardi dinara, ali tako što su oni u budžetu za 2015. prvi put uključeni i oni "ispod crte".

Član Fiskalnog saveta je prokomentarisao da se iz Predloga zakona o budžetu za 2015. vidi da su sredstva javnom servisu blago povećana, dok su Železnicama smanjene subvencije za oko dve milijarde dinara, ali je pitanje da li će ta sredstva u eventualnom rebalansu biti povećana.

Bilo bi loše da sredstva za investicije iz budžeta ne budu izvršene, pa da se to proglasi za uštedu u državnoj kasi, primetio je Vučković.

Smanjenje subvencija u poljoprivredi biće za oko pet milijardi dinara, u javnim nabavkama je planirana ušteda i Fiskani savet smatra da je to moguće, rekao je Vučković.

Kada je reč o sredstvima za socijalnu zaštitu iz budžeta, Vučković je rekao da nema promene u odnosu na rebalans budžeta, osim sredstava koja su planirana za otpremnine zaposlenima.

Altiparmakov: Rebalans posledica sistemskih nedostataka

Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov smatra da je drugi rebalans budžeta za 2014. posledica sistemskih nedostataka, loše procene prihoda i rashoda, i da Srbija nema adekvatan IT softver za planiranje budžeta, iako u zemlji ima oko 200 direktnih i oko 4.000 indirektnih korisnika državne kase.

Altiparmakov je predočio da su posledice sistemskih nedostataka to što su za samo dva meseca rashodi u budžetu precenjeni za oko 40 milijardi dinara i zato je morao da se uradi novi rebalans.

Prema njegovim rečima, između ostalog, ne postoji razrađen sistem za praćenje docnji i preuzetih obaveza državnih institucija.

Srbija i dalje nema spisak državnih institucija u zemlji koje su korisnici budžetskih sredstava, iako je rok za taj spisak bio 2011. godine, podsetio je Altiparmakov.

Komentarišući Predlog zakona o budžetu za 2015. godinu, koji je napisan na oko 2.000 stranica, Altiparmakov je rekao da je čak 1.500 stranica suvišno jer su na njima predstavljeni brojni programi i indikatori "koji ispunjavaju formu, ali ne i suštinu", tako da, po njemu, ima i "komičnih" delova u tom dokumentu. (Agencije)