BANJALUKA – U moru problema, besparice, ekonomske krize te ostalih socijalnih problema, rješavanje stambenog pitanja i dalje je čini se rak-rana najvećeg dijela stanovništva Srpske. Ovo posebno muči mlade bračne parove, koji uz nesigurne poslove, često već kreditno zaduženi, teško dolaze do stambenog prostora u kojem bi mogli proširiti porodicu. 
Cijene stanova, koje su, kako kažu trgovci nekretninama, u posljednjih godinu dana pale i do 30 odsto, i dalje diktiraju veličinu stambenog prostora. I uz maksimalan iznos kredita od 100.000 maraka, koji odobrava Investiciono-razvojna banka RS, mogu da obezbijede jedva 40 kvadrata. Bez dodatnog priliva sredstava, za sada drugog izbora i nemaju.
U agencijama za promet nekretninama smatraju da bi njihovim klijentima mnogo značilo kada bi mogli dobiti stambeni kredit veći od 100.000 maraka, jer bi na taj način obezbijedili znatno komforniji stan.
– Za kredit od 100.000 maraka, preko IRB RS, mladi bračni parovi mogu da kupe polovan stan od oko 54 kvadrata ili novi do 40 kvadrata, u užem gradskom jezgru Banje Luke. Za porodice koje imaju dvoje i više djece, to je relativno mali prostor, a ne treba zaboraviti i da je za usluge notara, obradu kredita te sanaciju starih stanova potrebno izdvojiti više hiljada maraka. Upravo zato bi im mnogo značilo kada bi se mogli zaduživati do 120.000 maraka. Razlika nije velika, ali bi dodatni kvadrati za njih bili više nego korisni – smatra direktorka Agencije "Euro agent" iz Banje Luke, Senka Gatarić-Vasilić. Sličnog mišljenja su i pojedini bankari.
– Kada bi se kreditno zaduženje za stambeni prostor povećalo na 150.000 maraka, mislim da bi se kreditno sposobni građani lakše odlučivali na kupovinu nekretnine. U sadašnjim uslovima, za taj iznos može se kupiti samo mali stan, do 40 kvadrata, što je za većinu porodica skučen prostor – kaže direktor Nove banke a.d. Banja Luka, Milan Radović.
Predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor NLB Razvojne banke a.d. Banja Luka, Radovan Bajić, smatra pak da bi povećanje navedenog limita smanjilo fond za mnogo građana, a ne bi znatno popravilo situaciju za one koi su sposobni da se zaduže na veći iznos.
– Ko može da se zaduži sa 100.000 maraka, realno bi bilo pretpostaviti da je već, iz sopstvene akumulacije, obezbijedio dodatna sredstva. Takvi klijenti se, između ostalog, mogu zadužiti i preko komercijalnih banaka. Pitanje limita je više stvar politike nego ekonomske logike. Bankama je bitna samo kreditna sposobnost klijenta i takvima odobrava novac, a u ovom slučaju smatram da treba uvažavati želju Vlade RS da se što većem broju građana omogući da budu korisnici kredita IRB RS. Uostalom, mislim da neka granica treba postojati – reko je Bajić.
Iako je u mikrokreditnim društvima najveći iznos stambenog kredita limitiran do 50.000 maraka, mišljenja su da se limit, koji za banke iznosi 100.000 maraka, treba povećati, ali ne više od 150.000 maraka.
– Mislim da bi limit zaduženja trebalo uskladiti sa cijenom kvadrata stambenog prostora. Ako uzmemo u obzir činjenicu da trenutno najveći iznos zaduženja ne može obezbijediti 50 kvadrata novog stambenog prostora, onda bi bilo logično da se poveća, odnosno da se omogući jednoj porodici da trajno riješi stambeno pitanje. Kupovina garsonjere ili manjeg jednosobnog stana jeste zatvaranje u međuprostor, koji se vremenom opet mora mijenjati kako se porodica širi – rekao je direktor MKD "Sinergija plus" Banja Luka, Željko Bogdanić.
Stambeni krediti Investiciono-razvojne banke RS iznose od pet hiljada maraka do 50.000 marka za rekonstrukciju i proširenje stambene jedinice, ili od 10.000 maraka do 100.000 maraka za kupovinu ili izgradnju prve stambene jedinice u vlasništvu. Rok otplate kredita jeste 20 godina, bez grejs perioda. Osnovna kamatna stopa iznosi 5,60 odsto, a za beneficirane grupe, i to ratne vojne invalide, porodice poginulih i nestalih boraca, mlade bračne parove i druge, kamatna stopa se kreće od 3,60 odsto do 4,80 odsto. Prema podacima IRB RS, do sada je odobreno 2.133 zahtjeva za stambene kredite, ukupne vrijednosti 117,8 miliona maraka. Odbijeno je ukupno 148 zahtjeva.
