BANJALUKA – Privredna komora RS danas će Vladi RS uputiti prijedlog zakona o sprovođenju sporazuma o sukcesiji s ciljem sprečavanja oduzimanja imovine preduzeća u RS od strane njihovih nekadašnjih centrala iz bivših jugoslovenskih republika.

Kako saznajemo, Privredna komora je nakon pritužbi domaćih preduzeća i konsultacija s pravnicima, odlučila da Vladi uputi lex specialis zakon koji predviđa obustavljanje sudskih postupaka u RS protiv domaćih preduzeća čija imovina je predmet Sporazuma o sukcesiji SFRJ.

Predloženi zakon trebalo bi da prekine sudske postupke po navedenom osnovu sve dok BiH ne potpiše bilateralne sporazume o sukcesiji sa državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, a kojima bi se regulisali međusobni imovinsko-pravni odnosi.

Pravnici ukazuju da je dosadašnja praksa pokazala da sudovi u RS postupaju po tužbama preduzeća, najčešće iz Hrvatske, koja potražuju "svoju" imovinu na području tog entiteta, a koja je u međuvremenu uglavnom privatizovana.

Jedan od takvih primjera je banjalučki maloprodajni lanac obuće "Bonel", koji bi po sudskim odlukama mogao da ostane bez četiri poslovna prostora i to u Bijeljini, Doboju, Tesliću i Brčko distriktu, koja su prije rata bila dio poslovnog sistema "Borova" iz Vukovara.

Sudovi su nekadašnja ulaganja vukovarske fabrike u izgradnju objekata u pomenutim gradovima priznali kao vlasništvo, iako "Borovo", kao i sve firme u socijalističkoj Jugoslaviji, u to vrijeme nije imalo pravo svojine, već samo pravo korištenja društvene imovine.

U "Bonelu", koji zapošljava 170 radnika u 45 poslovnih objekata, ističu da sudovi u RS po pravilu zanemaruju kako domaće zakone o privatizaciji po kojima su oni na zakonit način postali vlasnici prijeratne imovine "Borova" na teritoriji RS, tako i sporazum o sukcesiji po kojem se to pitanje tek treba regulisati bilateralnim državnim ugovorima.

"Borovo" je objekte "Bonela" u Bijeljini i Doboju prodalo nekolicini kupaca iz tih gradova.

"Na ovaj način smo dobili apsurdnu situaciju da naši sudovi organe Hrvatske smatraju nadležnim da vrše privatizaciju državnog kapitala na teritoriji RS, a ne priznaju domaće zakone i nadležnost Direkcije za privatizaciju RS", ističe Slavko Amidžić, direktor "Bonela".

Pozvao je stoga vlasti RS na hitnu reakciju kako bi se spriječilo "topljenje" imovine svih preduzeća u RS koja se nalaze u sličnoj situaciji, ukazujući da je FBiH nekretnine svojih firmi odavno zaštitila.

Ukoliko bi se postojeća situacija nastavila, u "Bonelu" upozoravaju na izvjesne masovne tužbe preduzeća protiv RS sa zahtjevom za odštetu ogromnih vrijednosti zbog prodaje "tuđe" imovine u procesu privatizacije.

Vitomir Popović, pravni ekspert i predsjednik Radne grupe Vlade RS koja razmatra radni materijal za sklapanje bilateralnog sporazuma o sukcesiji između BiH i Hrvatske, kaže da ključnu pometnju pravi neujednačena praksa sudova u državama bivše Jugoslavije.

On ukazuje da sudovi u Hrvatskoj i Srbiji stoje na stanovištu prekida svih postupaka dok te dvije države ne potpišu bilateralni ugovor o sukcesiji.

"Sudovi u RS, nažalost, potpuno zanemaruju postojanje sporazuma o sukcesiji, iako je to ratifikovani međunarodni ugovor koji ima jaču pravnu snagu od domaćeg zakonodavstva", ističe Popović.

Ne želeći da prejudicira rješenja bilateralnog sporazuma BiH i Hrvatske koja se tiču pravnih lica, on je rekao da je u igri nekoliko opcija. Jedna od njih je da se procijeni vrijednost nekadašnje društvene imovine u obje države i isplati razlika u vrijednosti, a druga da se svakoj firmi vrati "njeno", što otvara mogućnost tužbi sadašnjih korisnika tih nekretnina protiv matičnih država.

"I mene uhvati panika od pomisli šta bi to moglo izazvati. Ali kakvo god rješenje bude, moraće postojati reciprocitet. To znači da ako naši sudovi, kao sada, presuđuju da postoji imovina hrvatskih preduzeća u BiH, onda i sudovi u Hrvatskoj moraju na isti način tretirati imovinu preduzeća iz RS i FBiH", naglasio je Popović.

Regulisati i imovinu Srba iz Hrvatske

U Radnoj grupi Vlade RS, koja razmatra sklapanje bilateralnog sporazuma o sukcesiji između BiH i Hrvatske, kažu da će, pored rješavanja statusa nekadašnje društvene imovine pravnih lica, insistirati da se tim dokumentom reguliše i imovina građana RS i BiH koji su bili državljani Hrvatske.

Vitomir Popović ukazuje da Hrvatska u ponuđenom radnom materijalu ugovora ne tretira tu imovinu.

"Hrvatska nastoji da izbjegne razgovore o imovini izbjeglih Srba, ali bi zato rado raspravljala o nekim perifernim stvarima poput motornih vozila i slično. Mi, međutim, ne možemo preći preko toga, jer se radi o imovini ogromne vrijednosti", naglašava Popović.