SARAJEVO – Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli upozorava da je ekonomski rast u BiH dostigao dno u 2009-2010. godini, a procjene su da će u ovoj doći do njegovog skromnog oporavka do tri odsto.

“Oporavak je trenutno podstaknut, u velikoj mjeri, vanjskom potražnjom za bh. izvozom”, rekao je Mantovaneli.

On ističe da će se BiH ove godine, kao i druge zemlje u regiji, suočiti sa teškom fiskalnom situacijom, tako da će vlasti i na državnom i na entitetskom nivou morati da djeluju u okruženju ograničenih prihoda i moraće da paze kako troše novac.

Mantovaneli je istakao da je domaća potražnja u BiH i dalje slaba, te da će razvoj neuravnoteženosti koje su postojale i prije krize, vjerovatno, i dalje imati uticaj na rast kredita, a ključno pitanje za srednjoročni period biće – kako ostvariti rast bez obimnog spoljnog finansiranja, koje je bilo raspoloživo prije krize.

Govoreći o daljem angažmanu Svjetske banke u BiH, Mantovaneli je naveo da se dvije teme javljaju kao prioritet: zaštita najugroženijih i konkurentnost. Nedavne studije ove finansijske institucije jasno su pokazale neke slabosti, ali takođe i konkurentne potencijale u sektorima poljoprivrede, šumarstva i energetike.

“Nedavno završena državna inventura šuma pokazala je da su šume u BiH u boljem stanju nego što se mislilo, ali da njihovu eksploataciju treba provoditi na održiv način. Potencijala ima, u smislu prirodnih resursa, a zemlja treba odlučiti na koji način iskoristiti taj potencijal”, naglasio je Mantovaneli.

On smatra da se slična analogija može primijeniti i na energetiku, a namjera Kancelarije Svjetske banke u BiH je da organizuje okrugle stolove na kojima će iznijeti nalaze nedavnih studija, te pokrenuti dijalog o politici u vezi sa aktivnostima koje će omogućiti privredi BiH da u potpunosti iskoristi svoju konkurentnu prednost na ekonomičan i ekološki održiv način.

Prema Mantovanelijevim riječima, Kancelarija će u martu i aprilu organizovati okrugle stolove za razmatranje politike konkurentnosti energetskog sektora i sektora šumarstva, a nakon formiranja vlasti u BiH trebalo bi početi konsultacije o novoj Strategiji partnerstva sa BiH od 2012. do 2015. godine.

On je rekao da će Strategija partnerstva sa BiH morati odražavati prioritete navedene u vlastitoj strategiji zemlje, koju je uradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH i koja treba da se dostavi Savjetu ministara na odobrenje.

“Svake četiri godine Svjetska banka sa domaćim vlastima razmatra i dogovara prioritetne reforme i investicije na kojima bi se moglo raditi u partnerstvu s njom. Ti se prioriteti mogu rješavati bilo putem investicionog pozajmljivanja, kao što su investicije u infrastrukturu i usluge, ili putem tzv. operacija razvojne politike, koje u osnovi predstavljaju budžetsku podršku u zamjenu za provođenje dogovorenih reformi politike”, pojasnio je Mantovaneli.

Prema njegovim riječima, zaostali efekti ekonomske krize nameću potrebu za podrškom preduzetništvu i otvaranju firmi u BiH, kao gorućem prioritetu za otvaranja radnih mjesta i obnavljanje rasta, a stvarni napredak će zahtijevati snažno vođstvo vlade i jasnu viziju parlamenata u cilju donošenja izmjena zakona i propisa koji nepotrebno opterećuju privredu.

“Unapređenje poslovnog okruženja kako bi se osiguralo da BiH postane privlačnija domaćim i stranim investitorima, pružanje podrške za razvoj strateških sektora privrede, kao što su energetika, šumarstvo, agro-industrija i jačanje sveukupne konkurentnosti privrede ostaju i dalje vrlo značajan ekonomski scenarij, ne samo u BiH, već i u široj regiji”, zaključio je Mantovaneli.