BANJALUKA – BiH prvi put ima tri kompanije na "Deloitteovoj" rang-listi 500 najvećih kompanija srednje Evrope, a to su "Optima grupa", "Holdina" i JP "Elektroprivreda BiH".

Uprkos činjenici da ove godine BiH na listi koja rangira korporacije po prihodima od prodaje iz 18 zemalja ima tri preduzeća, i dalje zauzima nezavidno pretposljednje mjesto.

Preciznije govoreći, iza nje se na ljestvici nalazi samo Makedonija, sa jednim preduzećem na listi.

Među bh. firmama sa liste "500 najvećih", najbolje je pozicionirana "Optima grupa", koja je zauzela 371. mjesto, što je za četiri mjesta niže u odnosu na prošlogodišnju listu. "Optima grupa" je u 2013. godini ostvarila prihod od prodaje od 629,7 miliona evra, što predstavlja pad od 1,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

„Optima grupa“ je u 100 odstotnom vlasništvu ruske kompanije Njeftegazinkor koja je u privatizaciji kupila Rafineriju nafte Brod, Rafineriju ulja Modriča i lanac benzinskih stanica Petrol. Za razliku od ove tri kompanije gdje su Rusi većinski vlasnici, u „Optima grupi“ su jedini i ova firma vrši nabavku repromaterijala, poput sirove nafte i kontroliše prodaju svih gotovih proizvoda u tri druge kompanije koje su nekada činile Naftnu industriju Republike Srpske.

Prvi put je na "Deloitteovu" listu ušla "Holdina", koja je prihodovala 543,9 miliona evra. Ta kompanija je ostvarila rast prihoda od prodaje od 77,6 odsto, što joj je bilo dovoljno da zauzme 434. poziciju.

Ove godine se nakon prošlogodišnjeg odlaska na listu vratila "Elektroprivreda BiH". Ova kompanija je sa 496,8 miliona evra prihoda, koji je rastao za 9,6 odsto, pozicionirala na 480. mjesto liste "500 najboljih".

Zanimljivo je da su sve tri bh. kompanije koje su ušle na ovu listu predstavnici sektora energetike.

Pored ovoga, na prošlogodišnjoj "Deloitteovoj" listi BiH je imala dva predstavnika, "Optima grupu" i "ASA Prevent Group", koja ove godine nije uspjela da se plasira među 500 najboljih.

Sabina Softić, partner u "Deloitteu", kazala je da ovogodišnju listu karakterišu stagnacija i stabilnost.

"Ukupni rast prihoda u odnosu na 2012. iznosio je svega tri odsto, tek nešto više od inflacije", navela je Softićeva.

Precizirala je da su industrijski sektori koji su najzastupljeniji na listi, kao i prošle godine, sektor robe široke potrošnje i transporta te sektor energetike.

Prema njenim riječima, ta dva sektora čine 65 odsto kompanija koje su se ove godine uspjele uvrstiti na listu.

Niti ove godine nije bilo značajnih promjena pri vrhu liste 500 najvećih kompanija srednje Evrope, pa su prve tri pozicije ponovno zauzele dvije kompanije iz sektora energetike – poljski PKN Orlen i mađarski MOL – dok se na trećoj poziciji našla češka Škoda.

Poljske su kompanije nastavile dominaciju Deloitteovom listom 500 najvećih te čine gotovo jednu trećinu ukupnog broja kompanija koje su se ove godine uvrstile na listu.

„Ovogodišnju listu karakteriziraju stagnacija i stabilnost. Ukupni rast prihoda u odnosu na 2012. iznosio je svega 3 posto, tek nešto više od inflacije“, komentira Sabina Softić, partner u Deloitteu, te nastavlja „Industrijski sektori koji su najzastupljeniji na listi su, kao i prošle godine, sektor robe široke potrošnje i transporta te sektor energetike – ta dva sektora čine 65 posto kompanija koje su se ove godine uspjele uvrstiti na listu“.

Iako je sektor robe široke potrošnje i transporta zastupljen s većim brojem kompanija, sektor energetike prednjači po ostvarenim prihodima, čineći čak 42 posto ukupnih prihoda. Sektor proizvodnje zabilježio je porast prihoda u 2013. godini od gotovo 3 posto, uglavnom zbog dobre situacije u automobilskoj industriji. S druge strane, nastavak negativnih trendova u prihodima vidljiv je u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija gdje su nominalni prihodi pali za 3 posto. Najveći prosječni rast prihoda u odnosu na 2012. imale su kompanije iz prerađivačkog sektora, 10 posto, a najveći je pad i dalje u građevinskom sektoru, 13 posto.

Kada je u pitanju naša regija, na listu 500 najvećih kompanija u srednjoj Evropi iz tzv. Adria regije (BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Slovenija) plasirale su se 42 kompanije, što je za jednog predstavnika na listi više nego prošle godine.

Uprkos padu broja predstavnika na ovoj listi, sa lanjskih 18 na 16, Slovenija, među državama Adria regije, i dalje ima najviše kompanija na ovoj listi.

Za njom slijedi Hrvatska sa 12 preduzeća, dok je Srbija ove godine zabilježila porast broja predstavnika, sa lanjskih osam na deset. Iza njih slijede BiH i Makedonija.

Tri najveće kompanije iz Adria regije ove godine bile su "Agrokor grupa", s ostvarenih 3,98 milijardi evra prihoda od prodaje, slovenačka "Petrol grupa", sa 3,95 milijardi evra prihoda, i INA, koja je lani ostvarila 3,62 milijarde evra prihoda.

Inače, za uvrštenje na listu bilo je potrebno da kompanije ostvare prihod od prodaje veći od 477 miliona evra.

Kada se analizira ostvarena dobit, naprofitabilnija firma u Adria regionu je srbijanski NIS koji je tokom 2013. godine sa 428 miliona evra dobiti, što je sedam odsto više nego prethodne godine.

Na drugoj poziciji našao se Hrvatski Telekom, čija je dobit u odnosu na 2012. smanjena za 16 odsto, pa je u 2013. ostvario 190 miliona evra.

Treća najprofitabilnija firma u  u regiji je slovenačka  "Krka", a slijede je Hrvatska elektroprivreda i Elektroprivreda Srbije. (Agencije)