BANJALUKA – Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da je cilj Nacrta zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza sprečavanje nepoštovanje izmirenja obaveza.

On je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske rekao da se ovim zakonom uređuju rokovi izmirenja novčanih obaveza između privrednih subjekata međusobno, kao i javnog sektora i privrednih subjekata.

Tegeltija je naveo da se ovim aktom uređuju i pravne posljedice zakašnjenja ispunjenja obaveza, a radi suzbijanja zakašnjenja sa izmirenjem novčanih obaveza.

On je rekao da se predviđa da privredni subjekti, kao ugovorne strane, za izmirenje novčanih obaveza, ne mogu ugovoriti rok duži od 60 dana, dodajući da je ista obaveza predviđena za slučaj kada je jedna od ugovornih strana javni sektor.

Tegeltija je istakao da ograničenje roka od 60 dana, za ugovore između privrednih subjekata propisuju se izuzetak u slučaju kada je dužnik izdao povjeriocu sredstvo obezbjeđenja koje ima snagu izvršne isprave.

Ministar Tegeltija naveo je da je dužnik, u slučaju da zakasni sa izmirenjem novčane obaveze, dužan povjeriocu isplati naknadu od tri odsto od te obaveze.

On je naveo i da se odredbe ovog zakona ne primjenjuju na privredne subjekte kod kojih je otvoren stečajni postupak.

Tegeltija je obrazložio u parlamentu Nacrt zakona o porezu na nepokretnosti, kojim se utvrđuje jedinstvena poreska stopa na nepokretnost za sve jedinice lokalne samouprave od 0,25 odsto.

Tegeltija je rekao da se ovim nacrtom zakona utvrđuju niže poreske stope za nepokretnosti koje se koriste direktno u proizvodne svrhe u iznosu od 0,20 odsto.

On je rekao da se utvrđuje i redefinisanje načina utvrđivanja procijenjene tržišne vrijednosti nepokretnosti kao poreske osnovice poreza na nepokretnosti.

Porez na nepokretnosti plaća se u dva dijela – prvi najkasnije do 30. juna i drugi najkasnije do 30. septembra, s tim da uplata prvog dijela ne može biti manja od 50 odsto ukupnog iznosa poreske obaveze.

U slučaju da je skupština opštine ili grada donijela odluku o oslobađanju poreza na nepokretnosti onih obveznika koji obavljaju deficitarne djelatnosti ili obveznika koji su usljed elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa pretrpjeli štetu, Poreska uprava za njih ne utvrđuje poresku obavezu, a ako je obaveza utvrđena – otpisuje se.

Ovim nacrtom zakona propisana je zabrana prometovanja nepokretnosti za koju u cijelosti nije izmiren porez na nepokretnost.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je u završnoj riječi da je Savez opština i gradova Republike Srpske podržao jedinstvenu poresku stopu na nepokretnosti, kao i najveći broj političkih stranaka u Republici Srpskoj.

Poslanik PDP-a Zoran Pologoš apelovao je da predlagač Nacrta zakona o porezu na nepokretnosti koriguje zbirnu poresku stopu na nepokretnosti u Republici Srpskoj.

Pologoš se založio da razvijene opštine plaćaju porez na nepokretnosti u iznosu od 0,20 odsto, srednje razvijene 0,15 odsto, nerazvijene opštine 0,10 odsto, a izrazito nerazvijene opštine 0,05 odsto.

Poslanik NDP-a Zdravko Krsmanović smatra da se ovim nacrtom zakona uzima lokalnoj zajednici nadležnost utvrđivanja visine poreza na nepokretnosti u Srpskoj.

„Mislim da ovaj zakon treba da ide u pogledu da lokalna zajednica određuje visinu poreza na nepokretnosti“, istakao je Krsmanović.

Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je danas da su pojedini predstavnici EU pohvalili paket zakona, koji se nalaze na dnevnom redu posebne sjednice Narodne skupštine Srpske, kao i reforme koje provodi Vlada Srpske.

Ona je na posebnoj sjednici Narodne skupštine rekla da taj set zakona ima smisla samo ako se usvoji u paketu.

Ministar finansija Srpske Zoran Tegeltija naveo je da Nacrt zakona o izmirenju novčanih obaveza ne ugrožava ničije pravo i nikoga ne povlašćuje.

Poslanik DNS-a Spomenka Stevanović upozorila je da odredbe Nacrta zakona o izmirenju novčanih obaveza neće biti primjenjive dok se u značajnijoj mjeri ne izvrše aktivnosti multilateralne kompenzacije i cesije.

Ona je rekla da je prošle godine usvojen Zakon o multilateralnoj kompenzaciji i da još nije bitnije proveden u praksi.

Stevanovićeva je istakla da je nelikvidnost sve veća i da je stanje postalo takvo da „svako svakom duguje“.

Poslanik SRS Republike Sropske Milanko Mihajilica upozorio je da pojedine odredbe ovog nacrta zakona nejednako tretiraju subjekte javnog i privatnog prava, naglasivši da je to u suprotnosti sa ravnopravnom zaštitom svih oblika svojine.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović naglasio je potrebu da se u zakon ugrade odredbe kojima će biti pojačana lična odgovornost subjekta javnog prava.

Poslanik SP-a Slobodan Protić smatra da je ovaj akt jedan od ključnih iz seta zakona za provođenjem Ekonomske politike Srpske, koji diktira neophodnost primjene ponašanja u poslovanju nametanjem jače odgovornosti.

On je rekao da će primjenom ovog zakona biti zaštićeni posebno poljoprivredni proizvođači, sa kojima se najviše manipuliše u plaćanju obaveza prema njima.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija izjavio je sinoć da je donošenje novog Zakona o porezu na dobit predviđeno Ekonomskom politikom za ovu godinu, u kojoj se zadržavaju stimulativne poreske politike, kao i zbog poboljšanja postojećeg zakona.

Obrazlažući Nacrt zakona o porezu na dobit, Tegeltija je naveo da se razlozi za donošenje novog zakona ne nalaze u potrebi da se mijenja suština postojećeg zakona, a ni pojedine odredbe koje su se pokazale u potpunosti upotrebljivim, već zbog poboljšanja pojednih njegovih dijelova, usklađivanja sa novijim dostignućima u ovoj oblasti, te preciziranja pojedinih stvari.

On je rekao da će, između ostalog, u nacrtu ovog zakona poresko priznati rashodi imati širi obim nego postojeći zakon usljed primjene obračunskog metoda iskazivanja rashoda, što će se, kako je rekao, pozitivno odraziti na unapređenje stanja u privredi.

Ministar finansija je rekao da su u postojeći zakon, koji je na snazi od 2007. godine, ugrađeni najmoderniji principi prikupljanja poreza na dobit koji se koristi u razvijenim zemljama i zemljama EU.

Tegeltija je istakao da je njegovom primjenom ekonomski prostor Srpske postao prepoznatljiv kao dio evropskog ekonomskog prostora u kojem funkcioniše moderna tržišna privreda.

On je naglasio da postojeći zakon ima niz stimulativnih odredaba, među kojima su najvažnije niska poreska stopa od 10 odsto, pravo da se poreski gubitak prenese u narednih pet godina, ubrzana amortizacija, pojednostavljeno oporezivanje pravnog lica, umanjenje poreske osnovice za iznos ulaganja u proizvodnju ili zapošljavanje više od 30 radnika.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je sinoć Nacrt zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, koji predviđa ukidanje obaveze sastavljanja i prezentacije polugodišnjih finansijskih izvještaja.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da obaveza sačinjavanja periodičnih izvještaja postoji isključivo za pravna lica ukoliko je to propisano posebnim propisom koji uređuje njihove poslove.

On je rekao da je ovim nacrtom zakona predviđeno ukidanje obaveza prezentovanja periodičnog finansijskog izvještaja za pravna lica poput zajednice etažnih vlasnika, sindikalnih organizacija i drugih udruženja građana.

Nije bilo rasprave o ovom nacrtu zakona.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da primjedbe koje su na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima uputila dva-tri fonda u ime udruženja fondova pri Privrednoj komori Srpske ne oslikavaju stvarno stanje.

„Pitajte one što su uložili svoje vaučere u te fondove šta imaju“, rekao je Tegeltija u završnoj riječi tokom rasprave u Narodnoj skupštini Srpske o ovom aktu.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović je u ime udruženja Privredne komore koje okuplja predstavnike fondova prenio njihove navode prema kojima bi usvajanje ovog zakona imalo vidne posljedice kao što je urušavanje tržišta kapitala, odliv oko 100 miliona KM kapitala, likvidaciju većeg broja fondova.

Poslanik SDS-a Marinko Božović je u ime kluba poslanika predložio zaključak kojim Narodna skupština Srpske zadužuje Vladu da uradi analizu efekata primjene ovog zakona na tržište kapitala i o tome obavijesti Narodnu skupštinu.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je sinoć i Nacrt zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, kojim se kao novina uvodi postepena liberalizacija cijena obaveznog osiguranja od odgovornosti za vozila.

Ministar finansija rekao je da su razlozi za donošenje ovog zakona sadržani u potrebi deregulacije i liberalizacije cijena obaveznog osiguranja od odgovornosti za vozila, a u cilju očuvanja stabilnosti i nesmetanog funkcionisanja sektora osiguranja.

Obavezna osiguranja u saobraćaju odnose se na osiguranje putnika u javnom prevozu od posljedica nesrećnog slučaja, osiguranje vlasnika od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima, osiguranje vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima i putnicima, te osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima, navodi se u obrazloženju ovog nacrta zakona.

Šef poslaničkog kluba SNSD-a Radovan Višković apelovao je da predlagač da do izrade prijedloga zakona dobro razmisli o liberalizaciji tržišta osiguranja u Republici Srpskoj.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Senad Bratić zatražio je da predlagač ovaj nacrt zakona dostavi Agenciji za osiguranje BiH za nadležno postupanje kako bi bio usaglašen sa entitetskim i zakonom na nivou BiH.

Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena danas razmatranjem Nacrta zakona o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj.

Na dnevnom redu je i Nacrt zakona o advokaturi Republike Srpske, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama po hitnom postupku. (Agencije)